Što bi Ukrajinci učinili u slučaju ruske invazije

Zbog raspoređivanja ruskih vojnika na granicama s Ukrajinom, situacija je i dalje napeta i zapadne zemlje ulažu napore kako bi pokrenule Kremlj na deeskalaciju. U međuvremenu, ukrajinsko vodstvo poručuje vlastitom narodu da, iako je invazija malo vjerojatna u bliskoj budućnosti, prijetnja od Rusije je stvarna.

Ovu ocjenu dijeli gotovo polovica ukrajinskog stanovništva. Prema anketi koju je prije nekoliko dana proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS), 48,1 posto Ukrajinaca vjeruje da je prijetnja invazije stvarna. 39,1 posto vjeruje da neće biti invazije. Daljih 12,8 posto ispitanih još uvijek nema mišljenje ili ga nije željelo komentirati.

Prema navodima instituta, procjene Ukrajinaca gotovo se nisu promijenile od posljednjeg istraživanja sredinom decembra. U to vrijeme 49,2 posto ih je vidjelo stvarnu prijetnju, a 41,4 posto ih je reklo da su sigurni da neće biti invazije. 

"Uvjerenje da Rusija neće napasti može se temeljiti na različitim razlozima: od simpatija prema Rusiji do uvjerenja da će odgovor Ukrajine i svjetske zajednice to spriječiti", kaže zamjenik voditelja ukrajinskog istraživačkog centra Razumkov, Mihajlo Miščenko, u intervju za DW. Međutim, prema njegovim riječima, posebno su oni koji vjeruju da reakcija svjetske zajednice može zaustaviti Rusiju uvjereniji da neće biti invazije. Ovaj stručnjak također upućuje na to da neki Ukrajinci akcije Kremlja vide samo kao ucjenu.

Formiranje javnog mišljenja na društvenim mrežama

Volodymyr Paniotto, generalni direktor KIIS-a, vjeruje da se javno mnijenje u Ukrajini – kao i bilo gdje drugo – pod utjecajem određenih informacija vrlo brzo formira, zatim se stabilizira i onda se nakon toga ne mijenja bitno. Ljudi, kako kaže, traže izvore informacija koji bi dodatno potkrijepili njihova mišljenja. Oni, kako kaže, upravo radije vjeruju takvim izvorima.

"U Ukrajini je broj ljudi koji koriste internet i društvene mreže povećan u posljednje dvije godine. Sada je ovaj trend ubrzan. Razlog za to je da su društvene mreže brze i njihovi algoritmi su dizajnirani tako da ciljaju ljude samo kako bi im pružili informacije koje im se sviđaju”, kaže ovaj sociolog za DW. Zbog toge se, kako kaže, ljudi nalaze u svojevrsnom "informacijskom balonu". To, navodi on dalje, dodatno učvršćuje njihove stavove, a njih je onda teško promijeniti. 

Izvještaji o tome da neke zapadne zemlje već evakuiraju članove obitelji osoblja svojih ambasada također bi mogli utjecati na formiranje mišljenja među Ukrajincima. Prema riječima Mihaila Miščenka, neki Ukrajinci to vide kao konkretne mjere država za zaštitu svojih građana, a drugi samo kao mjeru predostrožnosti. No, s obzirom na to, mnogi Ukrajinci sve češće objavljuju savjete na društvenim mrežama, primjerice o tome kako pravilno spakirati kofer za hitni slučaji ili kako se ponašati u slučaju rata.

Pripreme za pružanje otpora ili za bijeg

Volodymyr Paniotto kaže da bi izvješća o evakuaciji mogla povećati strah od invazije među ukrajinskim stanovništvom, ali da to ne znači da se svi pripremaju za napad. "Naravno, ljudi koji smatraju da je opasnost realna pripremit će se više od onih koji u to ne vjeruju", kaže ovaj stručnjak. No, kaže on, ko radi koje pripreme ovisi i o mogućnostima. Paniotti kaže da bi neki spakirali kofer koji se može brzo ponijeti sa sobom, dok bi se drugi naprotiv mogli oružano organizirati.

To potvrđuju rezultati ankete koju je KIIS proveo u decembru. Tada su sociolozi ustanovili da bi u slučaju ruskog napada 33,3 posto Ukrajinaca bilo spremno pružiti oružani otpor. 21,7 posto željelo bi se oduprijeti na druge načine, primjerice prosvjedima. U decembru je 14,8 posto ispitanih reklo da bi se preselilo u neki sigurniji region u zemlji, a 9,3 posto da bi pobjeglo u inozemstvo. 18,6 posto Ukrajinaca ne bi učinilo ništa, a 12,1 posto je reklo da ne zna šta bi učinilo.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.