Rusija-Ukrajina: Prijeti li nova eskalacija?

Konferencijom OEBS-a ovog četvrtka u Beču završena je prva pregovaračka runda između Rusije i Zapada. Razgovori sa SAD i NATO u Briselu i Ženevi, koje je krajem 2021. iznenađujuće inicirala Moskva, trajali su od početka nedjelje. Razgovaralo se o bezbjednosnoj politici u Evropi a prije svega o članstvu u NATO postsovjetskih republika poput Ukrajine i Gruzije.

- pročitajte još:Putin će nastaviti razgovarati sa SAD i NATO-om prije nego poduzme sljedeći korak

Alijansa je ovim zemljama 2008. obećala članstvo, ali je datum prijema ostavila otvorenim. Rusija to želi da spriječi i prijeti, kako je to formulisao predsjednik Vladimir Putin, „vojno-tehničkim mjerama“.

- pročitajte još:Putin trijumfira, Zapad rotira

Pritisak je porastao uprkos razgovorima

Međubilans: nema približavanja. A to znači da nema ni popuštanja u sukobu oko Ukrajine, na čijim granicama Rusija od kasne jeseni gomila trupe. SAD i NATO su odbacili zahtjev Moskve na pravo veta kada se radi o prijemu novih zemalja članica u Zapadnu vojnu alijansu. U formalnom smislu će potrajati još nekoliko dana dok Vašington ne zapiše svoja razmatranja i pošalje ih Moskvi. Dalji razgovori nisu u planu. Moskva je više puta najavljivala kako ne stremi dugim diskusijama već brzom rješenju. No, nije dala krajnji rok.

Bila je ovo u svakom slučaju istorijska nedjelja. Jer, toliko različitih sastanaka u različitim formatima za tako kratko vrijeme još nikada nije bilo između Moskve i Zapada. Rusija takođe retorički eskalira. Njene top diplomate trenutnu situaciju porede sa „kubanskom krizom“. S početkom pregovora, Moskva je najavila novu vojnu vježbu na ukrajinskoj granici.

Ali, i SAD grade kulise prijetnji. Još za vrijeme pregovora u Briselu u SAD je predstavljen nacrt zakona, koji u slučaju eskalacije u Ukrajini po prvi put predviđa lične sankcije protiv predsjednika Putina.

Grubi jezik ruske diplomatije

Još uoči početka razgovora ruske diplomate su upućivale oštre i grube primjedbe na adrese njihovih sagovornika. Tako je u jednom intervjuu šef ruske delegacije u Ženevi, Sergej Rjbakov, NATO-u preporučio da „pokupi pinkle i povuče se na pozicije iz 1997.".

1997. je naime nekadašnjim državama Varšavskog pakta Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj prvi put ponuđeno članstvo u NATO a kasnije i drugim evropskim zemljama. Moskva zahtijeva da se trupe i oružani sistemi NATO, koji su tamo nakon toga stacionirani, povuku iz tih zemalja. Kasnije se iz ruskih pregovaračkih krugova čulo da su svoju poziciju sa Vašingotonom „prežvakali“  i da su se žalili na američku „uskogrudost“. 

Govori li tako onaj ko želi da ubijedi svog sagovornika? Je li to bio znak da Moskva ne vjeruje u uspjeh pregovora? „Ultimatum koji je Rusija postavila SAD i Zapadu je od početka osuđen na propast“, kazao je nekadašnji zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Georgij Kunadze u razgovoru za DW. Gruba retorika Moskve je, kaže, prvenstveno usmjerena domaćoj publici. Oštre riječi ne znače da će se uskoro zapucati, kaže Kunadze.

Slično na to gleda i bivši njemački ambasador u Moskvi, Ridiger fon Frič. „Ono što u ovom trenutku doživljavamo jeste žestok jezik jednog veoma agresivnog nastupa“, kazao je Fon Frič za DW. „Rusija pokušava da maksimalnim pritiskom jednostrano promijeni zajednički dogovoreni evropski mirovni poredak i njegova pravila na račun trećeg.“

Ne može se u potpunosti isključiti nova eskalacija, s obzirom na „ogromna očekivanja na unutrašnjo-političkom frontu“ u Rusiji, što bi već morao da „izazove zabrinutost“, kazao je ovaj diplomata. Kaže i da će rusko rukovodstvo morati dobro da razmisli kako će se izvući iz ove situacije. Fon Frič ne vjeruje da nakon jakih riječi mora neizostavno da uslijedi vojni konflikt: „To ne mora tako da se gleda. To je dio ukupnog scenarija".

Kijev želi više oružja od Zapada

No, situaciju drugačije ocjenjuju eksperti u Ukrajini. Nakon faktički propalih razgovora između Rusije i Zapada oni računaju sa novom eskalacijom. „Moje prognoze su da će naredni korak Rusije da bude eskalacija“, kazao je ekspert za spoljnu politiku Jevhen Mahda za DW. Ukrajina na to treba da bude „srpemna“. A nekadašnji ukrajinski ministar spoljnih poslova Volodimir Ohrisko od Zapada zahtijeva dalje isporuke oružja.

A kakve signale šalje Moskva? Aleksandar Gruško, koji je predvodio rusku delegaciju na pregovorima sa NATO, deeskalaciju vidi samo ako se ispune određeni uslovi. Pomenuo je potpuno sprovođenje dogovora iz Minska, prekid isporuke oružja i obuke ukrajinske vojske. Prema posmatračima iz Kijeva, Ukrajina i Zapad će teško na to pristati.

- pročitajte još:Rusija i Ukrajina: Kronika nikad objavljenog rata

Kako bi se situacija dalje mogla razvijati, skicirao je Kremlju bliski ekspert za spoljnu politiku Fjodor Lukjanov u vladinim novinama „Ruska gazeta". Njegova procjena djeluje pesimistički. Lukjanov opisuje razlike kao „očigledno nepremostive“. Prema Lukjanovu, jaz između percepcije Rusije i Zapada je toliki da je „nova veoma opasna eskalacija potrebna ili da bi do nje moglo doći“, kako bi se obje strane „prisilile“ na nove fromate dogovora. Šta će se pak tačno dogoditi još uvijek je nejasno.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.