Šta Štrahe nije rekao u Banjaluci

Kada bečki Standard, najugledniji austrijski list, napiše nešto novo ili ekskluzivno, sigurno je da će ostali mediji slijediti. Ove sedmice je na portalu tog lista objavljen tekst novinarke Adelhajd Velfl, dopisnice iz Sarajeva, koja godinama piše o Balkanu. Naslov je već bombastičan: „Štrahe protiv države Bosne i Hercegovine".

O čemu se radi? Kako se otkriva u tekstu, mala austrijska liberalna stranka NEOS je „iskopala" video od 29. septembra prošle godine u kojem se lider Slobodarske partije Austrije (FPÖ) Hajnc-Kristijan Štrahe za Radio-televiziju Republike Srpske izjašnjava o stanju u Bosni i Hercegovini i zagovara – kako to prenosi Standard – pravo Republike Srpske na „nezavisnost" i „otcijepljenje".

Nije doduše jasno zašto bi bilo ko „iskopao" video od prije četiri mjeseca, inače dostupan na internetu. U jutarnjem dnevniku prvog programa austrijskog radija Ö1 je stvar takođe tematizovana. U kratkom izvještaju novinara Štefana Kapahera se čak kaže da je Štefani Krisper, spoljnopolitička ekspertkinja stranke NEOS, „naišla" na video koji je „dala" Standardu. U tekstu tog lista se međutim taj detalj ne otkriva iako je objavljeno mišljenje Krisperove o celoj stvari.

Šta je Štrahe stvarno rekao

No o kakvom se videu zapravo radi? Snimak traje 97 sekundi i radi se o isječku iz Drugog Dnevnika RTRS u kojem voditeljka prepričava šta je Štrahe rekao u intervjuu za spoljnopolitički magazin RTRS „Protokol", a zatim slijedi kratki prilog u kojem novinar takođe prepričava Štraheove riječi te pušta samo jednu kratku izjavu austrijskog političara. Na Jutjubu je međutim dostupan i čitav polusatni intervju gdje su Štraheovi odgovori dati u punoj dužini na nemačkom, te prevedeni samo titlom.

No niti novinarka Standarda Adelhajd Velfl niti novinar Ö1 Štefan Kapaher nisu pogledali cijeli originalni snimak i čuli šta je Štrahe u intervjuu zaista rekao. Umjesto toga su citirali voditeljku RTRS, pa i to u dosta lošem prevodu. Tako je do čitalaca Standarda i slušalaca javnog radija Ö1 stigla verzija prema kojoj je Štrahe rekao da, zbog disfunkcionalnosti BiH, koju međunarodna zajednica štiti „nasiljem", treba razmisliti o „mogućnosti da se Republici Srpskoj da pravo na otcjepljenje". To je „veoma radikalan citat", rekao je u izvještaju Kapaher.

Začkoljica je u tome što Štrahe tako nešto uopšte nije rekao. I to nije teško otkriti. Tačan citat iz intervjua za RTRS ovdje dajemo u sopstvenom prevodu, ne obazirući se na titl RTRS koji takođe nije do kraja precizan:

„Jedina struktura koja zapravo funkcioniše u Bosni i Hercegovini je Republika Srpska. Stoga i budućnost BiH posmatram kao donekle komplikovanu i nimalo ružičastu. Svakako treba razmisliti o tome da se pravo na samoopredjeljenje zaista omogući. Ne može biti da međunarodna zajednica spolja nameće jednu vještačku državu, a da se ne omogućuje princip samoopredjeljenja. Da Srbi, ali i Hrvati, naravno treba da dobiju pravo da odluče da li žele da ustanove nezavisna upravna područja u Bosni i Hercegovini na dugi rok ili možda u pravcu drugačijeg samoopredjeljenja i odluke o suverenitetu, možda i da se omogući spajanje sa Srbijom ili Hrvatskom uz promjenu državnih granica. To bi trebalo da predviđa pravo na samoopredjeljenje. Moramo se pitati zašto se BiH međunarodno primorava da bude multietnička država i to tako što je stavljena u ludačku košulju (njemački izraz „Zwangsjacke" doslovno znači „prinudna jakna", prim. DW). To nije u duhu slobode i samoopredjeljenja."

Štrahe nijednom nije pomenuo riječ „otcepljenje", „nezavisnost", „nasilje" međunarodne zajednice niti „sudbinu" Srba i Hrvata o kojoj ovi sami treba da odluče – a sve to mu se stavlja u usta u aktuelnim izvještajima austrijskih medija. Zapravo je uz nekoliko ograda – njemački jezik je stvoren za uvijanje u oblande – govorio o pravu na „samoopredjeljenje", ostavljajući mogućnost da se ono ostvari unutar BiH. Štrahe je u izjavi dostavljenoj radiju Ö1 sada pojasnio: „Stojim iza državnog integriteta BiH kao i iza prava na samoopredjeljenje naroda za održivi i neophodni mirovni proces."

Oštre reakcije sa svih strana

Ali kao i uvijek sa vijestima – prva verzija stiže do više ljudi čak i kada je iskrivljena ili lažna. U stvar se rijetko ko udubljuje. Tako su pisanje Standarda prenijeli i čitani portali Klajne cajtung, Kurir, Prese i mnogi drugi. Osim predstavnika stranke NEOS, Štraheove navodne izjave su već oštro osudili predstavnici drugih opozicionih partija. „Štrahe se bavi opasnim političkim paljenjem požara, i poslije uznemirenja zbog putovanja šefa poslaničke grupe FPÖ Gudenusa u Bosnu, još jednom se pokazuje koga je to kancelar Kurc uveo u Vladu", rekao je Andreas Šider, aktuelni šef poslaničke grupe Socijaldemokratske partije Austrije.

Šefica austrijske diplomatije Karin Knajsl – koja nije članica FPÖ, ali je izabrana na prijedlog te stranke – rekla je da ne dijeli Štraheov stav te se Ministarstvo spoljnih poslova jasno drži integriteta Bosne i Hercegovine.

Stvar sa „iskopavanjem" videa (koji niko nigde nije zakopao), koji do novinara dolazi preko jedne političke partije, postaje još zanimljivija kada se zna da je nekolicina austrijskih medija odavno pisala o „spornom" Štraheovom intervjuu. Još 3. oktobra prošle godine, dakle pet dana poslije intervjua, magazin Kozmo namijenjen dijaspori iz bivše Jugoslavije prenio je (ispravno) Štraheove riječi uz kompletne snimke i priloga iz Dnevnika i cijelog intervjua. Tekst je tada objavio i portal Nahrihten Ekspres, ali se veći mediji nisu zanimali.

U radiju Ö1 nam je nezvanično rečeno da je novinar „konfrontirao" Štrahea sa izjavom te da ovaj nije imao zamjerke na to kako je izjava prenijeta. Međutim, u narednim emisijama radija, nakon upita DW, izvještaj je sasvim promijenjen i ovog puta su se mogle čuti originalne izjave samog Štrahea iz septembarskog intervjua za RTRS.

Novinarka Standarda Velfl je za DW rekla da joj originalni video uopšte nije bio poznat, a da je televizijski prilog koji je dobila od stranke NEOS već imao titlove na njemačkom – i da citati u njenom tekstu potiču odatle.

Ko je vidio Štrahea u Banjaluci?

Velfl u aktuelnom tekstu međutim ponavlja materijalnu grešku koju je načinila i u prethodnom članku za isti list – naime da je Štrahe sâm bio u posjeti Banjaluci ovog januara. Prema njenom tekstu od prije dva dana, Štrahe je posjeti bio 8. januara, ali nije ostao na proslavi Dana RS sutradan već je orden u njegovo ime primio Johan Gudenus, trenutno šef poslaničkog kluba FPÖ.

Istina je da je Gudenus primio odlikovanje (jedno za sebe, jedno za Štrahea) – ali nije istina da je sam vicekancelar Štrahe sada uopšte bio u Banjaluci. Prema uvidu DW, Standard je, kroz tekstove Adelhajd Velfl, jedini svjetski medij koji je to tvrdio.

„Znam to i ne tvrdim da je njegova posjeta bila javna", kaže o tome Velfl. Ali tvrdi da je informaciju pronašla na Fejsbuk stranici samog Hajnca-Kristijana Štrahea uz fotografije. Tamo, međutim, od početka godine do danas nema objava koje bi ukazivale da je Štrahe bio u Banjaluci. U centrali njegove stranke FPÖ za DW demantuju da je bio u posjeti.