Bošnjačka dijaspora uputila pismo Stracheu

Austrijski Standard bavi se austrijskim vicekancelarom Stracheom, političarem Slobodarske partije Austrije (FPÖ) kojem je Dodik dodijelio orden najviših zasluga i koji zbog "vremenskih razloga" 9. januara nije mogao prisustvovati slavlju u Banjaluci povodom dana osnivanja Republike Srpske. Standard piše kako je bošnjačka dijaspora u Austriji, okupljena u Centru za savremene inicijative - ZZI  (Zentrum der zeitgemäßen Initiativen) uputila Stracheu pismo u kojem ga, kako prenosi Standard, pita:

"Da li je eventualno Vaš cilj, pustiti da se ponovo rasplamsaju nacionalističke napetosti na Balkanu što bi moglo ugroziti sigurnost i mir u Evropi?" ZZI u svom pismu vicekancelaru Stracheu nadalje piše: "Vaša partija stalno tvrdi da islam ne spada u Evropu i da ta religija samo radikalizira ljude. Iz toga proizilazi da Vi nemate i ne možete imati interesa za mirovni proces na Balkanu. Zar BiH ne predstavlja antitezu onoga što Vi stalno tvrdite, s obzirom da je tamo muslimansko stanovništvo vijekovima živjelo u miru sa drugim religijama?"

Ovo pismo ZZI uslijedilo je kao reakcija na posjetu šefa Kluba poslanika FPÖ Johanna Gudenusa Republici Srpskoj, gdje je primio ordenje za zasluge za sebe i Strachea. Dodik već niz godina vodi separatističku politiku, želi nezavisnost RS-a od BiH i zajedničku državu sa Srbijom, što Srbija zvanično ne podržava. Republika Srpska je proglašena 1991. a tokom rata su tamo Bosanci, koji nisu imali srpsko-pravoslavna imena, sistematski protjerivani i ubijani. Nacionalizam je konačno doveo do masakara u i oko Srebrenice, gdje se desio posljednji genocid u Evropi, koji je 1995. bio uperen  protiv ljudi koji su nosili muslimanska imena. Od okončanja rata, u RS živi velika većina ljudi sa srpsko-pravoslavnim imenima. Do danas nacionalisti u RS slijede politiku etničke homogenizacije - oni ne žele da žive u zajedničkoj državi sa Bošnjacima i Hrvatima. RS se u inostranstvu pogrešno naziva Republikom bosanskih Srba. Radi se međutim o imenu jednog od dva dijela BiH. U RS-u osim toga žive i drugi Bosanci, ne samo Srbi. Dodik bi po Ustavu i njih morao predstavljati.

Populističko vođstvo najjače partije bosanskih Srba, Dodikove SNSD, dugo vremena njeguje bliske kontakte sa austrijskom FPÖ. Obje ove stranke vode sličnu ekstremno-nacionalističku politiku. FPÖ je u prošlosti osim toga podržavao težnje za nezavisnošću Republike Srpske. FPÖ se zalaže da ljudi Južnog Tirola dobiju austrijsko državljanstvo. Analogno tome, mnogi Srbi iz BiH imaju državljanstvo Srbije. Činjenica po kojoj mnogi građani u jugoistočnoj Evropi imaju etno-političke identitete susjednih zemalja, vodi ka miješanju u unutrašnje poslove drugih zemalja i izaziva velike napetosti. 

Otkud Haradinaju toliko bogatstvo?

„Nemoguće je sakriti se od političkih protivnika na Kosovu. To su prije deset godina iskusili svjedoci koji su htjeli da svjedoče protiv Ramuša Haradinaja, a onda zaćutali. Haradinaj je dvaput oslobođen optužbi za ratne zločine i danas je premijer zemlje. No sada je morao sam da shvati da je i dalje teško sačuvati tajne u ovom isprepletanom društvu velikih porodica", piše Neue Zuercher Zeitung u kratkom osvrtu na „misteriozno bogatstvo bivšeg gospodara rata".

Haradinaj je tiho proslavio Novu godinu sa suprugom, troje djece i nećakom u Švajcarskoj – ni manje ni više nego u hotelu Carlton u Sankt Moritzu. „Povezanost sa Švajcarskom on dijeli sa mnogim bivšim kadrovima gerilske trupe OVK. Prije nego što je u ratu 1998/99. postao ratni vođa regiona Dukađin, radio je u švajcarskom regionu Romandiji kao izbacivač u noćnom klubu. Švajcarska je dakle logičan izbor za odmor", piše list NZZ.

„Ali otkud Sankt Moritz i otkud Carlton, pita se istraživački portal Insajderi. Za jednu noć u 160 kvadrata carskog apartmana, koji je Haradinaj navodno rezervisao, mora da se izbroji oko 5.000 franaka. Zajedno sa novogodišnjom večerom i drugim udobnostima je desetodnevni odmor navodno stajao oko 80.000 franaka (67.850 eura). Portal prenosi da se tačan iznos ne može dati jer hotel ne daje podatke. I kabinet premijera ćuti. Tamo kažu da se radi o privatnim izdacima sa kojima država nema ništa."

Ciriški list podsjeća da je Haradinaj nedavno sebi podigao platu – tada je objasnio da ima troškove odijevanja u skladu sa funkcijom – te da je sada najplaćeniji premijer regiona. „Ali i sa takvom zaradom je teško platiti odmor u Sankt Moritzu. Kao što rekosmo, na Kosovu je skoro nemoguće imati tajnu. Neriješena ostaje samo misterija otkud bogatstvo ljudima poput Ramuša Haradinaja."

Zapadni Balkan u središtu bugarskog predsjedavanja EU

Bečki list Wiener Zeitung osvrće se na nastavak tehničkih razgovora Beograda i Prištine poslije duge pauze. „Odlučujući napredak, kako prenose srpski mediji, ne treba očekivati – više se radi o analizi dosadašnjih dogovora i sprovođenju agende." Bilans razgovora o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova za sada je polovičan, piše bečki list. S jedne strane je ostvaren direktan kontakt i postignuti su određeni uspjesi, a sa druge već godinama se čeka na formiranje Zajednice srpskih opština.

„Ipak bi ova godina za Zapadni Balkan mogla da bude odlučujuća. Bugarska koja na pola godine ima predsjdavanje EU označila je region Zapadnog Balkana kao jedno od težišta svog predsjedavanja. Nakon toga preuzima Austrija koja se takođe zalaže za prijem zapadnobalkanskih država u Evropsku uniju. Priliku da o tome popričaju imaće u četvrtak, kada austrijska ministrica spoljnih poslova Karin Kneissl otputuje u Sofiju."