Šta sada nakon koronskog kraha na berzi?
11. mart 2020
Znate kako je to: napolju sija Sunce, vazduh je vruć i zagušljiv – no, odjednom se navuku crni oblaci. Grune teško nevreme, i kad prođe, vazduh neko vreme bude čist i prozračan. Tako bi se moglo sažeti ono što se tokom ponedjeljka dešavalo na finansijskim tržištima od Šangaja preko Frankfurta do Njujorka. Kursevi na berzama su već predugo bili odvojeni od realne privrede. Recimo nisu uzimali u obzir da se njemačka industrija već mjesecima nalazi u recesiji i da njemačka privreda tapka u mjestu. A ni da se situacija poremetila zbog trgovinskog rata između Amerikanaca i Kineza te zbog „Bregzita“.
I onda je kuću od karata „produvao“ jedan mali virus – i došlo je do sloma! Rekordni gubici kud god se pogleda. Dan poslije, svijet izgleda malo bolje. Ali, oni koji misle da je to bilo to – varaju se. „Korona-kriza“ ima potencijal za obaranje svjetske privrede u duboku recesiju.
Sjećanje na Lehman brothers
Mnogi su se sjetili svjetske finansijske krize iz 2008/2009. I tada se u sisteme bio ušunjao virus, ali onaj sasvim druge vrste: bila je to pohlepa za nemjerljivim dobicima. Rezultat je poznat: stotine milijardi dolara, evra, juana i jena su upumpavane u nacionalne privrede – novac koji države zapravo nisu imale. Posljedice se osjećaju i danas – na primjer, u formi niskih kamata sa svim negativnim posledicama po banke i štediše.
A propos banke: u utorak je Deutsche bank navršila 150 godina postojanja. Dan pred ovaj jubilej, njene akcije su se srozale za 17 odsto. To je novi negativni rekord. No, u takvim situacijama banke prolaze najgore, jer se mora računati s tim da ogroman broj preduzeća sada neće moći da otplaćuje svoje kredite. To što je najveća njemačka banka sada otkazala veliko rođendansko slavlje planirano za kraj marta, službeno je posledica virusa. No je li to stvarno jedini razlog?
Vratimo se SARS-CoV-u ili Covidu 19. Priprema se konjunkturna pomoć za firme koje je virus već teško pogodio – vlasnike hotela, ugostitelje, vlasnike sajmova. I to je nažalost tek početak. Ako se virus ne suzbije u dovoljnoj mjeri, Njemačka neće moći da prođe bez drastičnih mjera koje se već sprovode u Italiji. Kako će ljudi ići na posao? Hoće li se fabrička proizvodnja moći nastaviti? Hoće li na kraju više ljudi umreti od ekonomskih posledica, jer takva recesija predstavlja udar na zdravstvo?
Biće još gore
Naravno je važno da država u takvoj situaciji poruči preduzećima: sa vama smo. Iznenađujuće je da to nije rekao samo ministar privrede već i, inače vrlo zakopčani, ministar finansija ove zemlje. Ali, ni on ne može da zatvori oči pred ovim razvojem situacije, to jest, pred onim što nas tek čeka. Ne samo mala i srednja preduzeća će ostati nasukana, već i veliki koncerni poput Lufthanse koja je već prepolovila svoje kapacitete, baš kao i većina drugih kompanija.
Vjerovatno će krajem marta njemačka privreda osjetiti teške posljedice sloma u lancu isporuke robe. Jer, neće dolaziti kontejneri iz Kine, koji prije šest nedelja, zbog izbijanja virusa, nisu ni mogli da budu poslati na put. Ima virologa koji, kao i ministar zdravlja, traže mnogo oštrije mjere za sprečavanje širenja virusa.
Kada se to sve spoji, berzanski slom od ponedjeljka će izgledati kao povjetarac pred pravu oluju. Za to se Njemačka mora pripremiti. A i čitav svijet. Bila bi to nova šansa za grupu G20 čiji članovi su za vrijeme svjetske finansijske krize primjerno sarađivali kako bi spriječili najgore. Grupom trenutno predsjedava Saudijska Arabija. Ko će se mašiti za telefon i pozvati Rijad?