Pad cijena nafte odgovara angažmanu Kine na Bliskom istoku
11. mart 2020
Trenutno se Kina može radovati zbog dvije stvari koje se događaju, a koje nisu na prvi pogled međusobno povezane: Kineske državne službe za zdravstvenu skrb su saopćile da je broj inficiranih virusom korona trenutno na najnižoj raziniu posljednjih nekoliko sedmica. Saopćeno je da je registrirano samo 40 novih slučajeva infekcije u cijeloj zemlji. I broj smrtnih slučajeva je manji nego što je bio od januara: Samo 22 osobe su izgubile život, pokazuju posljednji dnevni izvještaji od ponedjeljka.
Kina profitira od rata cijenama
Drugi trend se odnosi na naftna tržišta: Nakon propalih pregovora između Rusije i OPEC-a o smanjenju proizvodnje, cijene nafte su početkom sedmice toliko pale kao nikada u posljednjih 30 godina. Čak se govori o ratu cijenama između Rusije i – uglavnom - Saudijske Arabije. Rijad planira povećanje proizvodnje u narednim mjesecima i to na rekordnih 12 miliona barela dnevno, saopćila je financijska agencija Bloomberg. Tokom prethodnih godina eksploatiralo se oko 10 miliona barela dnevno.
Od jeftinih cijena nafte neće profitirati samo europski potrošači. Veliki dio dodatnog povećanja obima proizvodnje bi mogao otići za Kinu. Već prošle godine je Saudijska Arabija uspjela tamo prodati više nafte od svog ruskog konkurenta. Ukoliko je u Kini najlošije zaista prošlo i podsticaji za ekonomiju, koje je proglasio Xi Jinping, zaista budu imali trajni učinak onda će i dobre veze Kine sa arapskim zemaljama, a posebice sa Saudijskom Arabijom ojačati. Jer Kina je unatoč investicijama u milijardama u obnovljive energije najveći uvoznik nafte u cijelom svijetu.
"Business first"
Kina je sklopila sporazume o partnerstvu sa oko 15 zemalja u regionu koji su prije svega usmjereni na ekonomske odnose. „Kinin moto glasi 'Business first'", kaže ekspertkinja za Kinu i Bliski istok Kevjn Lim sa Univerziteta Tel Aviv za DW.
Kina se doduše angažira i vojno, međutim vrlo suzdržano. Tako je izvela manevar skupa sa Iranom i Rusijom u decembru prošle godine u Omanskom zaljevu – nakon što je prethodnog mjeseca skupa sa Saudijskom Arabijom izvela pomorsku vježbu.
Lim kaže da oba multinacionalna manevra pokazuju da se Peking do sada suzdržavao od rivaliteta u regionu. U borbi za konkurenciju obje regionalne hegemonijalne sile Iranom i Saudijskom Arabijom ni jedna strana nema prednost. Naprotiv: Obje zemlje se za Peking ubrajaju u najvažnije partnere u regionu. Tako su oba manevra slovila prije svega kao borba protiv piraterije kao i priprema za djelovanje u slučaju pomorske nesreće, kaže Lim. Politički-vojno gledano je Kina s druge strane suzdržana. „Peking pazi na to da ne bude upetljan u regionalne napetosti", navodi se u studiji think tank instituta „European Council on Foreign Relations".
Zadovoljstvo u Rijadu
Utoliko odlučnije se Kina fokusira na ekonomske veze. Tako je Saudijska Arabija najveći ekonomski partner na zapadu Azije dok je Kina s druge strane širom svijeta najvažniji trgovinski partner Rijada. Kineska građevinska preduzeća igraju važnu ulogu u izgradnji saudijske infrastrukture. U saudijskoj kraljevskoj kući znaju cijeniti i to da Kina ne kritizira tamošnji odnos prema kritičarima režima.
I Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) njeguju dobre odnose sa Kinom. Peking je u međuvremenu postao najvažniji trgovački partner UAE. Sa „lukom Dubaji" je nastala najvažnija trgovačka okretnica. Oko 200.000 Kineza u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u međuvremenu doprinosi tome da je protok robe još porastao u oba smjera. Tako su Emirati najvažnije čvorište unutar kineske inicijative „Belt and Road".
Veze prema Izraelu i Iranu
Ovu planiranu mrežu trgovačkih ruta i investicijskih baza Kina gradi i u Egiptu. Tako je Peking učestvovao u razvoju morske luke u Crvenom moru i u industrijskoj zoni Ain Suchna na zapadnoj obali Sueckog kanala. Drugačije interese vlada u Pekingu slijedi kada je riječ o odnosima sa Izraelom: Tamo prije svega igra ulogu razmjena visokih tehnologija. Istodobno obje zemlje rade skupa na području sigurnosti i borbi protiv terorizma.
Dobri odnosi sa Jeruzalemom i Tel Avivom ne sprečavaju vladu u Pekingu da surađuje i sa najvećim neprijateljem Irana Izraelom. Iranska nafta slovi kao najvažnija rezerva kineske energetske opskrbe iako se trenutni poslovi prije vode oprezno zbog američkih sankcija Iranu. I Iran slovi kao sastavni dio kineskog projekta „Belt and Road" koji iz perspektive Pekinga ima posebnu prednost u tome da SAD nemaju direktan pristup.
Politička suzdržanost
Politički se nasuprot tome Kina drži suzdržano. „Ona je doduše pomagala sirijskoj vladi tokom rata, ali u poređenju s drugima suzdržano", kaže Kevjn Lim. „Također je ohrabrila Iran uoči pregovora o atomskom programu da započne pregovore. Peking je također moderirao u konfliktu na Bliskom istoku, ali i tu veoma oprezno", kaže Lim.
U Pekingu su doduše svjesni da SAD sve više gube moć kontrole u regionu i da je zbog toga potrebna nova politička snaga koja bi uredila odnose. „No Kina se do sada nije mogla odlučiti za ovu ulogu", kaže Lim. „U Pekingu trenutno nedostaje volja za sveobuhvatan politički angažman", kaže ona.