Zločin nad Jerrmenima je bio genocid

Njemačka vlada promijenila je kurs kada je u pitanju zločin nad Jermenima, počinjen u doba Osmanlijskog carstva. Portparol vlade Steffan Seibert je u ponedjeljak ukazao da vlada u Berlinu prepoznaje da je masakr nad Jermenima prije 100 godina isto što i genocid. To omogućava nacrt rezolucije, koja će biti usvojena u Bundestagu u petak, kada se bude podsjećalo na ovaj zločin. U nacrtu brojni zastupnici iz vladajućih stranaka CDU-a i SPD pišu "da je sudbina Jermena u Prvom svjetskom ratu tipična za istoriju masovnog uništenja, etničkog čišćenja i progona, odnosno zločina genocida počinjenih u 20 stoljeću".

Vlada će upotrijebiti riječ genocid

Time se u Njemačkoj mijenja puno više toga nego sama retorika. Po prvi put bi Bundestag masakr Osmanlijskog carstva nad Jermenima mogao nazvati onako kako većina istoričara vjeruje da treba da se nazove - genocidom. To je apsolutna novina, jer su do sada njemački političari izbjegavali da upotrijebe ovu riječ. Govorilo se o masakru i protjerivanju ali ne i o genocidu. Time se trebao izbjeći diplomatski spor sa NATO-partnerom Turskom. Jer Turska, kao zemlja nasljednica Osmanlijskog carstva, striktno odbacuje pojam genocida i prijeti svim mogućim mjerama i konsekvencama onima koji dešavanja sa Jermenima nazovu genocidom. U Turskoj se patnja Jermena i dalje posmatra kao "ratom uslovljen i izazvan progon, koji je bio ništa drugo do neophodna mjera sigurnosti". Turska osporava i broj žrtava genocida. Brojni istoričari tvrde da je ubijeno 1,5 miliona ljudi, dok Turci to opovrgavaju.

I dok Jermenija i 20 drugih zemalja ovaj zločin ocjenjuju genocidom, SAD i Njemačka su do sada odbijale da to učine. Sada se čini da je u Berlinu nestao strah od zahladnjenja diplomatskih odnosa sa Turskom. Portparol vlade Siebert je, s obzirom na upotrebu riječi genocid u novoj rezoluciji, rekao: "Iza toga stoji njemačka vlada!" Erika Steinbach, opunomoćenica za ljudska prava kluba poslanika CDU/CSU u Bundestagu s tim u vezi je izjavila: "Dalje ćutanje bi bio signal da Njemačka jednostrano stavlja interes NATO-partnera iznad ljudskih prava"

Govor pape kao inicijalna kapisla

Kratko pred stotu godišnjicu zločina nad Jermenima, Njemačka je, kako se čini, spremna na konsenzus, što je mjescima i godinama bio povod za diskusije. Još 2005. Bundestag je podsjetio na jermenske žrtve genocida, bez da je masakr tada nazvao pravim imenom. Za promjenu odnosa prema zločinu sigurno je doprinio i papin govor. Papa Franjo je rekao da je nad Jermenima izvršen prvi genocid u 20-stoljeću. Turska vlada reagovala je razjareno. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan to je nazvao besmislicom i dodao: "Nećemo dozvoliti da se istorijski događaji izvlače iz konteksta i da se koriste kao instrumenat za kampanju protiv naše zemlje."

Činjenica da Erdoanove prijetnje ne nalaze odjeka u EU, mogla bi imati veze sa Evropskim parlamentom u Strazburu. Većina njegovih poslanika priključila se odluci pape da zločin nad Jermenima nazove genocidom i zatražila od Turske da i sama slijedi taj primjer.

Odgovor iz Turske stigao je brzo i bio je nedvosmislen. Tursko Ministarstvo vanjskih poslova je predstavnike EU optužilo za "kulturni i vjerski fanatizam". Ne mali broj političara u Berlinu se pribojava da će slični tonovi biti upućeni i Njemačkoj, nakon debate u Bundestagu koja se održava u petak. Madlen Vartian, potpredsjednica Centralnog vijeća Jermena u Njemačkoj, je u jednom intervjuu DW-u rekla: "Ukoliko Njemačka zločin nad Jermenima nazove genocidom, time će pomoći i civilnom društvu u Turskoj da stane na noge." Političar Zelenih, Cem Özdemir tražio je od vladajuće koalicije da se ofanzivnije založi za to da se zločin nad Jermenima prizna kao genocid. "Dajte da tokom debate u Bundestagu 24. aprila pošaljemo jasan, kolektivni signal da Njemačka ima odgovoran stav prema genocidu nad Jermenima i prema suodgovornosti tadašnjeg Njemačkog carstva."

Njemački strah od presedana

Nekoliko sati prije nego što je portparol njemačke vlade obznanio mijenjanje stava njemačke vlade, šef diplomatije Frank-Walter Steinmeier je branio dosadašnju njemačku suzdržanost po ovom pitanju. "Imati odgovornost znači također odgovornost ne reducirati na jedan jedini pojam", rekao je Steinmeier u intervjuu za ARD. Između redova to bi, kako pretpostavljjau mnogi, moglo značiti da je ustručavanje njemačke vlade da koristi pojam genocid nad Jermenima imalo veze i sa sopstvenom konfrontacijom sa prošlošću. Tu se ukazuju paralele ako se pogleda na njemačku kolonijalnu istoriju i bivši "njemački jugozapad Afrike", današnju Namibiju. Konačno ne mali broj istoričara prvi genocid u 20. stoljeću pripisuju Njemačkom a ne Osmanlijskom carstvu.

Još 1904. do1908. su njemački kolonijalni gospodari ubijali i istrjebljivali pripadnike plemena Herero i Nama. U zločinu, koji je UN 1948. ocijenio genocidom, Nijemci su u roku od 4 godine istrijebili 80 posto pripadnika plemena Herero. Njemačka vlada je više puta izbjegavali službeno izvinjenje žrtvama i njihovim potomcima. S obzirom da uloga Njemačke u genocidu u Africi ukazuje na jasne paralele sa sadašnjim ponašanjem Turske, mnogi smatraju da njemačka vlada ima dvostruku obavezu da koriguje svoj stav.

Njemačka vlada za sada ne računa da će njena promjena kursa, odnosno upotreba riječi genocid za zločin nad Armenima, neposredno dovesti do napetosti sa Turskom. Što bi rekao jedan portparol Ministarstva vanjskih poslova u Berlinu: "Sačekajmo prvo da vidimo šta će se desiti."