Partneri ili konkurenti?

Američki ekonom Jim O'Neil je prije tačno 10 godina prvi put utvrdio pojam BRIC: mislio je tada na četiri zemlje ubrzanog razvoja Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu kojima će se nešto kasnije priključiti i Južnoafrička Republika, otuda naziv BRICS.

U periodu od gotovo jedne decenije zemlje BRICS-a su postigle impresivan rast: ekonomski učinci u Brazilu, Rusiji, Kini, Indiji i Južnoafričkoj Republici su rasli godišnje u prosjeku za oko 8 odsto. Kada je finansijska kriza iz zapadnih zemalja zaprijetila da će preplaviti cijeli svijet, zemlje BRICS-a su bile te koje su sačuvale svjetsku privredu od duboke recesije.

Neki promatrači sada misle da tim zemljama trenutno ponestaje daha. Da li će ubuduće izostati njihov dalji privredni rast? Dirk Messner, direktor njemačkog Instituta za politiku razvoja smatra da do toga neće doći. On doduše vjeruje da je za privredno čudo, Kinu, prošlo vrijeme dvocifrenog rasta, ali da to nije iznenađujuće:

„Mi u svjetskoj privredi nemamo takve ekonomije koje su četiri, pet dekada rasle na nivou od deset odsto. Kina će sada ući u jednu normalniju fazu od šest, sedam, osam odsto rasta, što je i dalje veoma dinamično.“

Problem su i različiti politički sistemi

Dakle, eksperti smatraju da će motor rasta zemalja BRICS-a i dalje dobro funkcionirati, mada se njihovo mišljenje razlikuje od države do države. Dirk Messner smatra da su izgledi u Brazilu izuzetno povoljni, da se Indija nalazi na pozitivnom putu, a u slučaju Rusije je skeptičan, jer ta zemlja ne razvija svoju privredu, nego se više oslanja na eksploataciju prirodnih resursa.

„Južnoafrička Republika je u teškoj situaciji jer je cijeli tamošnji region komplikovan i nestabilan. Utoliko je teško tu zemlju uporediti sa Kinom i Indijom“, smatra Messner. U svakom slučaju to je šarolika grupa zemalja, koje ponekad jedna drugoj stoje na putu. Tako se Kina ljuti što se druge zemlje BRICS-a žale na njen damping cijena. Rusija želi da bude važan izvoznik poljoprivrednih proizvoda, čime je direktan konkurent Brazilu. Pored toga, različiti politički sistemi u tim zemljama otežavaju formiranje jednog pravog bloka.

Zbog toga, kako kaže Messner, nije ni čudo da dosadašnji samiti tih zemalja nisu dali neke posebne rezultate: "Oni su samo pokazali da se svjetska privreda više ne sastoji samo od zapadnih industrijskih zemalja, od zemalja OECD-a. To je najvjerovatnije do sada jedini politički zaključak ovakvih konferencija tako da se tu ne može vidjeti proboj u pravcu formiranja jedne prave alijanse“, tvrdi on.

Autori: Zhang Danhong / Senad Tanović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić