Zašto se Bosanci u Njemačkoj ne bave politikom?
28. mart 2018
DW: Šta je po vašem mišljenju razlog zašto u novoj njemačkoj vladi nema ministara migrantskog porijekla?
Dr. Damir Softić: Jedan razlog je da je nova velika koalicija (GroKo), koja je formirana između CDU-a, CSU-a i SPD-a, veliki kompromis. Skoro niko iz današnje vlade nije bio u septembru 2017. godine siguran, da li će GroKo nastaviti svoj rad. Kad je došlo do toga, bilo je svima jasno, da se nova vlada može samo formirati ako sve strane prihvate mnogo kompromisa. Kad su u pitanju bile osobe, koje će se izabrati za ključne pozicije u ministarstvima, neki interni uslovi morali su biti ispunjeni. U svakoj stranci postoje „krila" ili struje. Oni imaju svoje kandidate, koji lobiraju za pozicije u ministarstvima. Političari migrantskog porijekla nemaju takav lobi. To je jedan važan razlog.
Drugi razlog je da je pojava desno-populističke stranke AfD u parlamentu zahtijevala promjenu političkih strategija ostalih stranaka. SPD i CDU/CSU su izgubile veliki broj glasača, koji su se opredijelili za AfD. Zato su se stranke odlučile izabrati konzervativne političare kao što je to Horst Seehofer, ministar unutrašnjih poslova, a ne za „egzotične“ varijante što su političari migrantskog porijekla.
Da li ovakva konstelacija oslikava stanje u društvu u kojem ekstremna desnica, ali i ljevica, dobijaju na snazi?
Definitivno. Mada ljevica i ne dobija toliko na snazi, koliko bi mogla ako se uzme u obzir da je socijalna nejednakost, najvažnija tema ljevice, u Njemačkoj i dalje raste. Ali je diskurs o izbjeglicama zamijenio taj diskurs o socijalnoj nepravdi. Socijalne nejednakosti u Njemačkoj nisu nastale zato što su se izbjeglice i migranti naselili u ovu zemlju. Jedan važan razlog su socijalne reforme kao što je Agenda 2010. Glasači, koji pate zbog te reforme i koji su glasali za AfD se, umjesto da se bore protiv socijalne nejednakost i reforme, bore protiv izbjeglica.
Preporučujemo vam i ovo: Mora li dijaspora biti organizovana kao i država?
Njemački državljani migrantskog porijekla, bar se tako stiče utisak, nemaju pretjeranu želju za bavljenjem politike u Njemačkoj, mada bi se na taj način mogao poboljšati status osoba migrantskog porijekla. Zašto ova kategorija njemačkih građana nema interes za politikom?
Ne bih rekao da nemaju interes za politikom. Mnogi od njih se redovno bave s politikom, samo više politikom zemlje porijekla. Historijski razlog je da se Njemačka dugo godina nije deklarirala kao zemlja imigranata. 60-ih godina su se naseljavali imigranti iz Turske, Italije, Grčke, bivše Jugoslavije itd. Bila je priča o „Gastarbeiterima". Znači oni su bili gosti i svaki gost ima osjećaj, da se nakon određenog vremena treba vratiti kući.
To je stvorilo specifičnu atmosferu među imigrantima: imali su osjećaj da se ne isplati ulagati vrijeme u politiku jer se jednog dana trebaju vraćati u zemlju porijekla. Sociološki razlog je da su za osobe, koje se misle baviti profesionalno politikom, neophodni ekonomski i vremenski resursi. Imigranti često imaju porodice ili imanje u zemlji porijekla. Na to troše mnogo resursa koje ne mogu ulagati u političku karijeru u Njemačkoj.
Skoro da se na prste jedne ruke mogu izbrojati njemački političari porijeklom iz zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Među njima i BiH. Zašto se Bosanci i Hercegovci aktivnije ne uključuju u političke tokove u Njemačkoj, makar to bilo i na lokalnom nivou?
Suočavaju se sa velikim brojem prepreka. Ljudi se bore s mnogo stvari: ratne posljedice, integracija u njemačko društvo, školovanje. Da bi se mogli aktivnije uključiti u političke tokove u Njemačkoj trebali bi se stvoriti jače socijalne mreže i organizacije dijaspore.
S raspadom Jugoslavije su se počeli raspadati i klubovi, mreže i organizacije dijaspore. Mnogi dijelovi infrastrukture javnog života dijaspore u Njemačkoj su nestali. Veliki dio naroda se posvetio privatnom životu, vjeri ili politici u BiH.
Na primjer političari turskog porijekla imaju čvršće mreže u dijaspori. Institucije i organizacije iz Turske ih čak podržavaju. Primjer za to je da su imigranti turskog porijekla rano osnivali socijaldemokratske turske organizacije u Njemačkoj i počeli se povezivati s strankom SPD u Njemačkoj. Postoje i jake veze između političara iz redova turske dijaspore sa institucijama države porijekla.
Podrška iz BiH za angažman u politici u Njemačkoj nije jaka. Političari bosanskohercegovačkog porijekla se moraju individualno boriti i zastupati svoje ciljeve.
Šta bi njemačko društvo trebalo uraditi da se kod osoba migrantskog porijekla, makar to bila druga ili treće generacija, probudi želja za bavljenjem politikom i aktivnijim učešćem u političkom životu?
Trebao bi se implementirati sistem kvota. Svaka stranka treba rezervisati određeni broj političkih pozicija za kandidate migrantskog porijekla (na primjer 20%). Već se smatra standardom da se uvedu kvote za učešće žena na rukovodećim položajima u privredi i na političkim funkcijama. Prema podacima njemačkog ministarstva ekonomije, žene sada drže 22% mjesta u odborima 30 kompanija obuhvaćenih indeksom DAX 30 berze u Frankfurtu. Broj je bio mnogo niži dok nije bio implementiran sistem kvota za žene.
Kao sljedeći korak je potrebno da se uvede kvotni sistem za osobe migrantskog porijekla u političkom sistemu, putem kojeg se interesi migranata u politici mogu uspješno predstaviti.
Dr. Damir Softić je naučni saradnik na Univerzitetu u Berlinu. Studirao je na Univerzitetu u Münsteru, Univerzitetu u Kaliforniji Berkeley, Harvard-u i Univerzitetu u Pekingu. Tema njegovog doktorskog rada je "Nova elita, migranti u politici".