Mora li dijaspora biti organizovana kao i država?
25. februar 2018
Na sastanak za formiranje regionalnog odbora Reprezentativnog tijela dijaspore BiH u Njemačkoj u prostorijama ambasade BiH je bila pozvana 31 osoba, a pozivu se odazvala tek polovina. Savjetnici Ambasade Hajri Delić koja je pripremila ovaj susret, je bilo veoma važno da pojasni proceduru rada osnivačke skupštine, mada su pozvani već prethodno pismeno bili upoznati sa odredbama koje je zacrtalo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice te Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Ova ministarstva su naime nosioci aktivnosti formiranja ovog predstavničkog tijela iseljeništva BiH u zemljama sa najbrojnijim iseljeništvom iz BiH. Savezna Republika Njemačka je odabrana kao prva zemlja u kojoj će biti formirano ovakvo jedno tijelo zbog brojnosti građana porijeklom iz BiH, njih, po procjenama, oko 250 000. Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 18. aprila 2016. godine usvojilo Politiku o saradnji sa iseljeništvom.
Iseljeništvo ili dijaspora?
Tokom proteklih mjeseci je postalo jasno da to nije tako jednostavan poduhvat. Nakon prvih sastanaka održanih u Generalnim konzulatima BiH u Münchenu i Stuttgartu, u oktobru i decembru 2017. se prevashodno razvila diskusija o tome kako zvanično nazvati one koji su napustili BiH, dijaspora ili iseljeništvo. U pismu koju je ministrici za ljudska prava i izbjeglice Semihi Borovac uputila Inicijativa građana koji žive van granica u BiH te Bosanskog akademskog kruga, stoji, između ostalog, da se naziv „dijaspora“ koristi „inflacionarno i sve više u negativnom kontekstu i ima za cilj žigosanje građana BiH van njenih granica.“ Smatra se da je „otvaranje ovakvih predstavništava u Njemačkoj sa ogromnom administracijom i birokratijom po nacionalnom ključu potpuno bespotrebno, kontraproduktivno i provokativno“.
Ministrica Borovac se nakon toga vrlo brzo oglasila oficijelnim pismom, navodeći da se radi o nejasnoćama ili pak nerazumijevanju u pogledu nekih od aktivnosti, te da se za ovu kategoriju stanovništva koristi zakonska formulacija „iseljeništvo“, a da je termin „dijaspora“ često preferirani termin u neformalnoj komunikaciji, kako u javnosti u BiH, tako i u iseljeništvu." Na sastanku u Münchenu se koristio naziv reprezentativno tijelo iseljeništva/dijaspore, dok je u Stuttgartu odlučeno da će se buduće tijelo ipak zvati Reprezentativno tijelo dijaspore BiH u Saveznoj Republici Njemačkoj.
U Berlinu bez većih diskusija izabran regionalni odbor
U Berlinu ovo pitanje nije tematizirano. Jedan od učesnika susreta, poduzetnik Mirsad Fikić nije eksplicitno rekao da mu smeta odabir članova ovog tijela po nacionalnom ključu, ali da se on prevashodno smatra građaninom BiH, te da je samo u okviru „svoja četiri zida Bošnjak“ te time insinuirao da ovu odluku nadležnih ministarstava BiH neki krugovi iseljenika smatraju veoma problematičnom. No, bilo kako bilo, ta odluka će se provoditi, jer u odluci Vijeća ministara stoji da u budućem Reprezentativnom tijelu moraju sjediti predstavnici sva tri konstitutitva naroda iz BiH te predstavnici nacionalnih manjina. Tako je bilo i u Berlinu.
Na osnivačkoj skupštini su odabrana po dva predstavnika konstitutivnih naroda, iz redova Bošnjaka dr. Damir Softić i Damir Krdžić, bosanskih Srba Igor Ristić i Goran Stupar, bosanskih Hrvata Zdravko Krstanović i Željko Matić te predstavnik ostalih Sead Muratović, koji pripada nacionalnoj manjini Roma. Samo su predstavnici Bošnjaka morali biti izabrani tajnim glasanjem jer ih je bilo više, a dva predstavnika Srba i Hrvata nisu prisustvovali osnivačkoj skupštini, ali su bili predloženi i time legitimisani za izbor. Upravo to je, smatra odreženi broj predstavnika iseljenika iz redova Bošnjaka, najveći problem ovdašnje bh. dijaspore: da se veoma mali broj građana iz redova druga dva konstitutivna naroda angažuje za matičnu zemlju, već da radije aktivno sudjeluju u radu predstavništava i klubova Srbije i Hrvatske u Njemačkoj.
No, bilo kako bilo, savjetnica Ambasade Hajra Delić je veoma zadovoljna što je bez velikih diskusija izabran regionalni odbor za Berlin, Brandenburg i Hamburg i što može planirati sastanak svih odbora na centralnom susretu u Berlinu. U njemu će sjediti 28 predstavnika iz četiri regionalna odbora, Berlina, Stuttgarta, Münchena i Frankfurta. I ambasadoru BiH u Njemačkoj Željku Janjetoviću je pao kamen sa srca. On kaže da je svjestan navedenih problema, ali da se samo razgovorom može pomoći njihovom rješavanju. On se sa svoje funkcije oprašta u augustu ove godine, a prije toga želi realizirati još neke projekte u afirmaciji BiH u Njemačkoj, između ostalog i projekat „Dunavski salon“ na kome će BiH 8. marta, u saradnji sa predstavništvom Baden-Württemberga, prezentirati turističke potencijale BiH a povodom najvećeg svjetskog turističkog sajma. ITB-a. „To su prilike da zaboravimo političke probleme i pokažemo da možemo zajedno i tu dijaspora također igra veliku ulogu“, ističe Janjetović. Stoga Hajra Delić planira susret za konačno formiranje Reprezentativnog tijela dijaspore BiH u Njemačkoj, sredinom marta ove godine.
Tri člana Predsjedništva
U okviru ovog tijela će se formirati i ekspertne grupe za oblasti privrede i ekonomije, nauke i obrazovanja , kulture i sporta, socijalne i humanitarne djelatnosti te grupa za pripremu projekata i informisanje, a njime će rukovoditi Predsjedništvo, sastavljeno od tri člana različitog etničkog porijekla. Da li je suviše iluzorno očekivati da se oni bolje slažu nego članovi državnog predsjedništva, ostaje da se vidi. U obje zemlje, i BiH i Njemačkoj postoji slična izreka „Die Hoffnung stirbt zuletzt ili „Nada umire zadnja".