Završnica sage o Brexitu

O čemu glasaju poslanici?

Debata i glasanje u britanskom parlamentu odnosi se na to hoće li poslanici odobriti prijedlog i podržati „Sporazum o povlačenju/izlasku iz EU", što je pravno obavezujući tekst kojim se utvrđuju uslovi za napuštanje Evropske nije. Od poslanika će posebno biti zatraženo da glasaju i o dokumentu/deklaraciji koja detaljno opisuje odnos Velike Britanije sa EU nakon Brexita.

Britanskoj premijerki Theresi May treba 318 glasova za pobjedu, ali ona nema apsolutnu većinu od 650 poslanika. Tvrdolinijaši po pitanju Brexita iz njene Konzervativne stranke izjavili su da će glasati protiv njenog plana. Sjevernoirska partija DUP, koja podržava vladu Therese May, također se protivi dogovoru u sadašnjoj formi zbog uključivanja zaštitnog mehanizma, poznatog pod pojmom „Backstop". Ova odredba podrazumijeva otvorenu granicu između  Sjeverne Irske, koja kao britanska teritorija neće više biti u sastavu EU i Irske, koja ostaje članica EU - ukoliko se Velika Britanija i EU do decembra 2020. ne uspiju dogovoriti o novom sporazumu o slobodnoj trgovini. I DUP i tvrdolinijaši iz konzervativne partije Therese May se pribojavaju da bi zaštitni mehanizam „Backstop" vezao Ujedinjeno Kraljevstvo za Evropsku uniju na neodređeno vrijeme.

Kako izgleda izglasavanje?

Petodnevna debata počela je 9. januara. Poslanici će 15. januara završiti debatu i potom započeti sa serijom glasanja. Najprije će da odobre ili odbace amandmane na vladin prijedlog sporazuma o Brexitu, a zatim da podnesu ili odbace kompletan prijedlog.

Vlada je već pretrpjela dva poraza: poslanici su odobrili amandman kojim se smanjuju vladine ovlasti po pitanju povećanja poreza i zabranjuju mjere potrošnje kojima bi se neutralizirale posljedice u slučaju nepostizanja dogovora oko Brexita bez odobrenja parlamenta.

Još jedan poraz vlada je pretrpjela kada su poslanici podržali amandman koji se odnosi na vrijeme kada bi Theresa May trebala podnijeti plan B za Brexit u slučaju neizglasavanja plana A. Pod normalnim okolnostima, vlada bi imala 21 dan da iznađe alternativu. Međutim, s obzirom na trenutne okolnosti,  to bi značilo da bi premijerka May morala predstaviti novi plan u roku od tri dana.

Izglasavanje

Glasanje treba da počne u 8 sati po srednjoevropskom vremenu. Predsjednik parlamenta John Bercow će, prema protokolu, tražiti od onih koji su za prijedlog da viču "Da!" a oni koji su protiv "Ne!". Ako predsjedavajući Parlamenta nije u stanju da procijeni da li postoji jasan rezultat, on poziva na "podjelu strana" i najavljuje "raščišćavanje tabora".

Tokom podjele, poslanici se dijele na tabor "Aye!” , dakle onih koji su za izglasavanje plana o Brexitu i na tabor "No!" , onih koji su protiv. Dok prolaze kroz lobi, službenici bilježe njihova imena koja zatim zbrajaju četiri namještenika parlamenta. Rezultati se zatim zapisuju i predaju više-rangiranom službeniku. Ovo osoblje se zatim poreda ispred govornice predsjednika parlamenta i jedan od njih pročita rezultat. Pisani rezultati se zatim prosljeđuju predsjedniku koji ponovo čita brojke i objavljuje konačni rezultat. Cijeli proces traje oko 15 minuta.

Šta će se dogoditi ako Theresa May izgubi?

Zakon kaže da vlada ima 21 dan da navede kako želi nastaviti proces. Kao što je prethodno navedeno, taj period je zbog datih okolnosti  ograničen na tri dana. Premijerka May je ranije rekla da će, ako nacrt sporazuma bude odbačen, UK napustiti Evropsku uniju 29. marta bez dogovora. Za nju lično to bi moglo značiti kraj njenog mandata na funkciji premijerke. Imajući u vidu da je tokom glasanja o povjerenju u decembru 2018. od 317 poslanika njene  Konzervativne stranke 117 glasalo protiv nje, eventualni poraz ovog utorka bi povećao pritisak na Theresu May da podnese ostavku.

Šta je sa opozicijom?

Jeremy Corbyn, lider Laburističke (Radničke) partije, izjavio je da će njegova stranka glasati protiv sporazuma i pozvao na opšte izbore ukoliko se ne izglasa vladin sporazum a Mayova bude prisiljena da odstupi sa funkcije predsjednice britanske vlade. Najprije je Korbin izjavio da će pozvati na izglasavanje nepovjerenja vladi. Ako dođe do raspisivanja opštih izbora i ako laburisti isplivaju kao pobjednici, Corbyn je rekao da će ponovno pregovarati o uvjetima Brexita s EU.

On takođe nije odbacio mogućnost raspisivanja drugog referenduma, što mnogi u Laburističkoj partiji favorizuju, ali samo ako ne bi bilo novih izbora.

Ustavna kriza?

Neki politički posmatrači opisuju završni akt oko Brexita ne u svjetlu jaza između Velike Britanije i EU, već kao gorku borbu za vlast između vlade i parlamenta – koja bi mogla predstavljati preteču ustavne krize, jer niko ne zna kako će se stvari dalje odvijati i šta će se dalje desiti. Trenutno ne postoji većina ni za jednu od ponuđenih opcija: Nema dogovora o tvrdom Brexitu (koji bi nametnuo trgovinske barijere, potencijalno doveo do blokade u lukama i do nedostatka robe), nema mekanog Brexita koji bi UK približio UK, pa ni drugog referenduma.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android