Završnica suđenja Ratku Mladiću

Pretresno vijeće Haškog tribunala je 16. avgusta zaključilo izvođenje dokaza odbrane Ratka Mladića i za početak decembra zakazalo zasjedanje na kojem će tužioci i advokati ratnog komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske iznijeti zaključne argumente. Taj termin, kao i proceduralna forma su nedavno precizirani: zastupnici tužilaštva će počev od danas tri dana obrazlagati kako su u svom postupku dokazivali tačke optužnice po kojima su Mladića teretili za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Poslije jednodnevne pauze, u petak 9. Decembra, advokati optuženog počeće izlagati šta su bile uporišne tačke odbrane i svoje izlaganje nastaviti u prva dva dana sljedeće sedmice. Tužioci i branioci će potom, 15. decembra, imati još po sat i po da odgovore jedni drugima. Biće to pretposljednji čin ovog suđenja koje će se završiti izricanjem presude, kako se predviđa, tek krajem sljedeće godine. 

Dvostruki genocid i Tomašica

Optuženi Ratko Mladić je u "pritvorskoj jedinici" Ujedinjenih nacija već pet i po godina. Uhapšen je u maju 2011. nakon šesnaest godina skrivanja. Optužen je za genocid u više opština Bosne i Hercegovine počinjen u godini početka rata, 1992., a posebno za genocid u Srebrenici u julu 1995. Dokazujući krivicu bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS, na suđenju koje je počelo 16. maja 2012. godine, tužioci Tribunala su ispitali 172 svjedoka i predočili 7.500 dokaznih predmeta i dokumenata. U svom dokaznom postupku, odbrana je izvela 208 svjedoka i uvela u sudske spise preko 2.000 dokumenata.

U ljeto prošle godine tužiocima je odobreno da ponovno otvore svoj postupak, koji su već završili u februaru 2014., kako bi izveli dokaze o masovnoj grobnici Tomašica kraj Prijedora, koja je otkrivena i iz nje ekshumirane žrtve u novembru 2013., dakle godinu i po dana nakon što je suđenje Mladiću počelo. U dodatnom dokaznom postupku, tužioci su ispitali šest eksperata i dva svjedoka. Još pet svjedoka dalo je pisane izjave. Utvrđeno je da su iz grobnica Tomašica i Jakarina Kosa, ekshumirani ostaci 712 žrtava, većinom muslimana. Svi dotad identifikovani bili su sa područja oko Prijedora, najviše iz Kozarca i sela Bišćani, Hambarine, Brdo, Rizvanovići i Čarakovo, kao i iz zatočeničkih logora Keraterm, Trnopolje i Omarska. U ekspertskom izvještaju, specijalno pripremljenom za dodatno izvođenje dokaza tužilaštva, demograf Eva Tabo (Ewa Tabeau) je navela da su osobe, koje su pokopane u grobnici Tomašica kao i one koje su prebačene u sekundarnu grobnicu Jakarina Kosa, ubijene većinom s leđa, i da su žrtve "nasilne smrti u okviru kampanje etničkog čišćenja u opštini Prijedor".

Odobravajući dodatno ispitivanje tužiocima, Vijeće je ocijenilo da je Tomašica jedan od dokaza o zločinima počinjenim u opštinama Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most, Foča i Vlasenica, koji su 1992. dosegli razmjere genocida.

Još za dva udružena zločinačka poduhvata optužen je Mladić: za artiljerijski i snajperski teror nad građanima Sarajeva cijelog rata u BiH i uzimanje pripadnika mirovnih jedinica UN za taoce.

Prigovori Mladićeve odbrane

Prije zaključenja dokaznog postupka odbrane prošlog avgusta, Mladićevi advokati su Pretresno vijeće i sve raspoložive instance Haškog tribunala zasuli prigovorima, zahtjevima i žalbama. Osnovna tvrdnja advokata Branka Lukića i Miodraga Stojanovića je da je njihov branjenik, Ratko Mladić, izložen nepravičnom suđenju i pristranosti. Zbog toga su optužili i sudska vijeća i većinu sudija i tražili njihovu diskvalifikaciju i obustavu procesa. Prvo su u julu sve u Haškom tribunalu optužili za "sistematsku pristranost" i zatražili izuzeće predsjedavajućeg vijeća koje sudi Mladiću, holandskog sudije Alfonsa Orija (Alphons Orie) i člana vijeća Kristofa Flugea (Christoph Fluegge) i obustavu procesa. Naveli su da su Ori i Fluge već proglasili Mladića krivim presudama na prethodnim suđenjima i nepoštovanjem pretpostavke nedužnosti optuženog na šta su obavezni.

U isto vrijeme doveli su u pitanje i nepristranost trojice od pet članova Žalbenog vijeća jer su bili sudije u procesima u kojima je Mladić implicitno osuđen. To su Italijan Fausto Pokar (Pocar), Amerikanac Teodor (Theodor) Meron i francuski sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti). Nisu poštedjeli ni aktuelnog predsjednika Tribunala Karmela Ađusa (Carmel Agius) optuživši ga za pristranost. Ovaj sudija je ipak odbacio zahtjev za diskvalifikaciju Orija i Flugea, s obrazloženjem da Mladićeva odbrana nije navela uvjerljive argumente ni dokaze o njihovoj pristranosti. Odbačen je i zahtjev za diskvalifikaciju trojice sudija Žalbenog vijeća.

Prvostepena presuda tek za godinu dana

Potom je nadležno Pretresno vijeće odbacilo zahtjev odbrane da se obustavi proces Mladiću ili da se suđenje, kako se kaže pravnim jezikom, proglasi ništavnim. Po zaključku vijeća, Mladićevi branioci nisu pokazali gdje i kako su na suđenju povrijeđena prava optuženog na pravično suđenje. Odbačen je i njihov zahtjev da se preispita odluka o "preranom" okončanju dokaznog postupka odbrane, pošto je navodno nekoliko svjedoka ostalo neispitano. Mladićevoj odbrani dozvoljeno je samo da podnese žalbu na neprihvatanje njenog zahtjeva da se preispita poštovanje pravičnosti suđenja i pretpostavke nedužnosti optuženog. Branioci Lukić i Stojanović tvrde da su ta dva principa dovedena u pitanje time što su pravni savjetnici vijeća, koje je u martu ove godine prvostepeno osudilo Radovana Karadžića na 40 godina zatvora angažovani i za suđenje Mladiću. Po njihovom mišljenju angažman tih savjetnika može da utiče na donošenje osuđujuće presude.

Pošto se za deset sljedećih dana iscrpi sve što tužioci i odbrana imaju da kažu pred Pretresnim vijećem, sudije će se povući da u nizu sjednica i rasprava donesu definitivnu odluku. Najmanje godinu dana će analizirati sve što je rečeno u dokaznom postupku tužbe i odbrane. Do samog izricanja presude biće nepoznato čijim dokazima i argumentima će dati prevagu, onim tužilaca ili Mladićevih advokata. Izricanje osuđujuće ili oslobađajuće presude zavisi od toga kako su tužba i odbrana odradile svoj posao, u kojoj mjeri su jedna ili druga strana postigle da se izvan razumne sumnje prihvate njeni dokazi i argumenti i da odnesu prevagu. Presude – pokazala su to i neka završena suđenja i u Haškom tribunalu – zavise u velikoj mjeri od toga koliko su tužba ili odbrana dobro, to jest profesionalno, temeljno i posvećeno, obavili svoj posao.