Ne zna se koliko će trajati suđenje Mladiću

Mladićeva odbrana, koju zastupaju trojica advokata, u cjelosti odbacuje dokaze tužilaca i ne prihvata ni jedan argument predočen u dokaznom postupku tužilaštva koji je završen u decembru prošle godine. Jedan od zastupnika odbrane, Dragan Ivetić rekao je da se optuženi Mladić "raduje" izvođenju dokaza odbrane, jer vjeruje da će svjedoci "prikazati istinu koja će demonstrirati njegovu nevinost".

Da podsjetimo, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske optužen je za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata koji je u sedam bosanskohercegovačkih opština imao razmjere genocida, artiljerijski i snajperski teror nad Sarajevom i njegovim stanovnicima, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. General Mladić uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011., a suđenje u Haškom tribunalu počelo mu je godinu dana kasnije – 16. maja 2012. Tužioci su u svom dokaznom postupku, koji je trajao godinu i po dana, izveli 146 svjedoka. Posljednjeg u decembru prošle godine.

Mladić i Karadžić jedan drugom prebacivali krivicu

U prva dva mjeseca svog dokaznog postupka, odbrana optuženog osporava sve dokaze tužilaštva o odgovornosti bivšeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske za snajperski i artiljerijski teror nad Sarajevom i Sarajlijama. Advokati izvode i ispituju bivše oficire Sarajevsko-romanijskog korpusa i funkcionere u ratnoj Republici Srpskoj.

Svjedoci u dosadašnjem dokaznom postupku Mladićeve odbrane gotovo odreda su svjedočili i u odbranu Radovana Karadžića, iako su bivši komandant vojske i ratni predsjednik Republike Srpske na suđenjima pred Haškim tribunalom nerijetko nastojali da odgovornost za zločine prebace jedan na drugog. Obojica su umanjivala ili u potpunosti poricala značaj i bliskost njihovih odnosa i veza u ratu u Bosni i Hercegovini, bilo ličnih, bilo institucionalnih.

Prebacivanje odgovornosti za zločine na Armiju BiH

Međutim, i jedan i drugi su od svjedoka tražili isto i dobijali isto: u dokaznim postupcima njihovih odbrana svjedoci neumorno ponavljaju da nikakvi zločini nad Sarajevom i njegovim građanima nisu počinjeni. Podjednako negiraju odgovornost optuženih za sve velike masakre, kao što su dva napada na tržnicu Markale, granatiranje reda za kruh u ulici Vase Miskina, ubistvo djece na Alipašinom Polju i druge, prebacujući odgovornost za to na Armiju BiH, koja je, horski tvrde, sve to inscenirala i izrežirala kako bi optužila Vojsku RS.

Armija BiH je, prema istovetnim, podudarnim tvrdnjama svjedoka Mladićeve odbrane, kriva i za civilne žrtve u Sarajevu jer je iz stambenih zgrada i naseljenih dijelova grada otvarala vatru na položaje VRS, čiji pripadnici su se "samo branili" i povremeno odgovarali na "provokacije iz grada", gađajući isključivo vojne ciljeve, pri čemu su građani bili neminovne kolateralne žrtve.

Mladić petkom odmara

Zbog ponavljanja istih iskaza, predsjedavajući vijeća koje vodi postupak protiv Mladića, holandski sudija Alfons Ori (Alphons Orie) u više navrata je opomenuo Mladićeve branioce da svjedočenja u njihovom postupku nisu dovoljne "dokazne vrijednosti" i da su "problematične relevantnosti". Pretresno vijeće je naložilo i odbrani i tužbi da efikasnije koriste sudsko vrijeme, bukvalno da ga ne "traće" na uopštene i poznate činjenice ili one oko kojih nema spora. Ako u svom postupku odbrana i dalje izvodi takve dokaze, optužba na njih ne treba u unakrsnom ispitivanju ni da se osvrće, sugerirale su sudije.

Novo u postupku je što će se na ovom procesu sudska zasjedanja, na preporuku ljekara, održavati četiri a ne, kao do sada, pet puta nedeljno. Petak će, kako je saopšteno, biti slobodan dan, pošto su nedavnim pregledom ljekari, utvrdili da je optuženom potreban duži odmor.

Tomašica, Kozarac, Ljubija, Keraterm i Omarska

Novina je i što je tužilaštvo nakon ljetnje pauze zatražilo ponovno otvaranje svog dokaznog postupka, kako bi predočilo dokaze o masovnoj grobnici Tomašica, koja je prošle godine otkrivena u blizini Prijedora.

Za tu grobnicu, navode tužioci, doznali su u septembru 2013, pri kraju svog dokaznog postupka, pa nisu imali šansu da sudijskom vijeću predoče činjenice o njoj. Mogli su samo u novembru 2013., na osnovu onoga što su doznali, obavijestiti sudije da će zahtjev za ponovno otvaranje svog dokaznog postupka podnijeti čim budu raspolagali relevantnim dokazima.

Taj zahtjev podnijeli su ovih dana ističući da je masovna grobnica Tomašica nastala 1992. godine, u vrijeme progona Bošnjaka i Hrvata na području Prijedora, i da se njeno postojanje može dovesti u vezu sa nizom incidenata navedenih u optužnici protiv Ratka Mladića, prije svega sa masakrom u Kozarcu i još desetak sela i zaselaka tog kraja, streljanjima na fudbalskom stadionu u Ljubiji, te ubistvima u Logorima Keraterm i Omarska.

"Planirana, sistematska i masovna priroda ubijanja"

Posmrtni ostaci blizu 300 osoba u Tomašici, način na koji su ubijene i kako je organizovano njihovo pokapanje, po mišljenju tužioca", govori o "planiranoj, sistematskoj i masovnoj prirodi ubijanja" u regionu Prijedora. Tomašica je, prema tužilaštvu, novi dokaz o zločinima genocidnih razmjera za koje se tereti Mladić kao učesnik u udruženom žločinačkom poduhvatu, čiji je cilj bio da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone sa onih područja BiH koja su proglašena srpskim.

Ako se ima u vidu odluka o skraćivanju radne nedelje na četiri dana i mogućnost da sudijsko vijeće prihvati zahtjev tužilaštva da izvede dokaze o Tomašici, proces protiv Mladića će se nesumnjivo produžiti. Prema neslužbenim procjenama u Haškom tribunalu suđenje bi moglo potrajati još godinu i po dana.