Zahtjevi se šire a vlast ne popušta
23. mart 2019
Građanski protesti u Crnoj Gori uskoro ulaze u treći mjesec. Na ulicama Podgorice svake subote na hiljade ljudi traži ostavke čelnih ljudi države i pravosuđa, u prvom redu predsjednika Mila Đukanovića, zbog niza afera koje je lansirao odbjegli biznismen, nekad blizak vlasti, Duško Knežević. Vlast je do sada glatko odbila sve zahtjeve ali i više puta poručila da je spremna na razgovore. Organizatori protesta to, za sada, odbijaju i čekaju, kako kažu, „ozbiljan poziv na dijalog".
U pokušaju da formalizuju svoje stavove, organizatori protesta iz pokreta Odupri se – 97 000 ponudili su vlastima i opoziciji Sporazum o budućnosti, dokument u kom prvi put kao zvaničan zahtjev postavljaju tehničku odnosno Vladu građanskog jedinstva. Jednu trećinu nje činila bi aktuelna vlast, drugu trećinu opozicija, a treću nestranačke ličnosti, s tim što na čelu Vlade ne bi mogao biti niko iz vladajuće većine. Ako vlast to ne prihvati, od opozicije traže bojkot svih izbora i parlamenta. Sporazum sadrži i niz drugih tačaka među kojima je i da tehnička Vlada neće mijenjati spoljnopolitički pravac Crne Gore, što je pitanje oko kog postoje duboke podjele u opoziciji.
„Sve opozicione partije će vjerovatno, uz manje rezerve, deklarativno podržati Sporazum o budućnosti, kako bi se zadržao kontinuitet bunta i brojnost demonstranata, ali i da izbjegnu situaciju u kojoj bi bili označeni kao neko ko razbija proteste", kaže dugogodišnji novinar i kolumnista dnevnog lista Vijesti Vladan Žugić. On ipak smatra da ovaj dokument ide previše u dubinu, dok je dio zahtjeva nerealan i maksimalistički.
„Rekao bih da se organizatori protesta, uglavnom ljudi sa malo ili nimalo političkog iskustva, trenutno nalaze u prilično nezavidnoj situaciji – razvučeni između očekivanih opstrukcija vladajućih političkih i parapolitičkih struktura, velikih očekivanja hiljada ljudi koji izlaze na ulicu i heterogene crnogorske opozicije koja želi parcijalno da profitira. Mislim da je za uspjeh protesta bolje da se što prije shvati da su bojkot svih izbora, do stvaranja uslova za njihovo fer i slobodno održavanje i formiranje tehničke Vlade, jedina dva pitanja oko kojih se trenutno može napraviti široki koncenzus u opoziciji, koji je neophodan uslov za uspjeh protesta", smatra Žugić.
Vlast odbija i tehničku Vladu, ali želi razgovore
S druge strane, u vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) odbijaju i tehničku vladu kao što su odbili i ranije zahtjeve.
„Vidjeli smo i da dio opozicije na takav prijedlog ne gleda blagonaklono. I pored konfuzije koja postoji na opozicionom polu političke scene - aktuelna vlada ima apsolutni legitimitet koji crpi i iz izbornog rezultata i iz rada kojim su ostvareni ozbiljni rezultati u protekle dvije godine, te nema mjesta preispitivanju njene kompozicije koja bi uključivala opozicione partije", kaže poslanik DPS Miloš Nikolić. On ponavlja da DPS proteste vidi kao političke i opozicione, a nikako građanske. „Spremni smo da razgovaramo o onome što mogu biti eventualno građanski zahtjevi ali nema i ne može biti govora o onome što su političke ucjene", podvlači Nikolić.
Ako bi i došlo do takvih razgovora, Nikolić objašnjava o čemu bi se moglo pričati.
„Moglo bi se razgovarati o građanskim zahtjevima koji imaju za cilj poboljšanje životnog standarda. Dakle, može se razgovarati o minimalnoj zaradi, visini poreza, cijeni struje i sličnim pitanjima", kaže poslanik DPS.
S druge strane, Žugić smatra da je poziv na razgovore neiskren. „DPS je svaki put izigrao dogovor i sa opozicijom i sa međunarodnim partnerima. Time je stvari vraćao ne samo na početnu poziciju, nego dodatno urušavao krhka i teško postignuta demokratska dostignuća", tvrdi Žugić.
Može li doći do radikalizacije protesta?
Organizatori protesta su za prošlo okupljanje 16. marta najavili da će ostati na ulici dok vlast ne podnese ostavke a potom promijenili odluku zbog, kako su rekli, „straha od nereda". Manje opozicione partije ali i dio demonstranata na društvenim mrežama javno je izrazio nezadovoljstvo tom odlukom pa su ponovo pozvali na radikalizaciju.
Nikolić kaže da će svako eventualno kršenje zakona biti sankcionisano na način kako je to predviđeno. „Nadam se da do radikalizacije neće doći te da će se protesti kao i do sada odvijati u skladu sa propisima".
Žugić, pak, smatra da bi radikalizacija protesta odgovarala upravo DPS i podsjeća na događaj od prošle sedmice, kada je direktor crnogorske policije Veselin Veljović organizovao smotru policijskih snaga. „Veljović tom smotrom ne samo da demostrira silu, nego kao da podsvjesno otkriva želju DPS da dođe do radikalizacije protesta gdje bi građani bili optuženi da ruše državu, kao što Đukanović naziva neprijateljem države svakog ko otvara pitanja o korupcionaškim skandalima", veruje Žugić. On smatra i da je vlast do sada jalovo pokušavala da suzbije proteste, da je Đukanović usamljen u pokušaju odbrane od kritika ali i nesiguran u javnim nastupima.
Odnos međunarodne zajednice
Nije tajna da se organizatori protesta uzdaju u podršku međunarodne zajednice koja je do sada primila na razgovor organizatore protesta i poručila da su protesti legitimni kao i da se stvari moraju raščistiti do kraja. Ipak…
„Međunarodni centri do sada su, makar na javnoj sceni, dosta rezervisani prema dešavanjima u Crnoj Gori. S druge strane, ono što treba uočiti u skoro svim uticajnim zapadnim medijima je promjena narativa o Đukanoviću u vrlo kratkom vremenu. Dok su u maju prošle godine izvještavali o pobjedi na predsjedničkim izborima prozapadnog kandidata Đukanovića, koji se prethodno uspješno odupro pritiscima i uticaju Rusije, sada se govori o najdugovječnijem vladaru u Evropi, u državi zarobljenoj korupcijom", kaže Žugić.
Đukanović je ove sedmice bio u Njemačkoj gdje ga je primio predsjednik Frank Valter Štajnmajer. I dok Žugić tvrdi da Đukanović pokušava međunarodnim aktivnostima da povrati uzdrmanu poziciju, Nikolić komentare međunarodne zajednice smatra realnim a odnos prema vlasti ispravnim.
„Oni pozivaju da se problemi rješavaju u institucijama i da vlast i opozicija razgovaraju u okviru parlamenta", kaže Nikolić i poručuje da međunarodna zajednica priznaje Đukanovića i DPS kao legitimne nosioce vlasti jer su ubjedljivo pobijedili na izborima.
Žugić, s druge strane, misli da će međunarodna zajednica morati aktivnije da se umiješa.
„Crna Gora je zaglavljena između samodovoljnosti većeg dijela opozicije, sve frustriranijih građana i spremnosti Đukanovića da brani vlast po visoku cijenu. Sve ukazuje da Đukanović ne bi podnio ostavku čak ni kad bi odbjegli Knežević pokazao autentični snimak na kojem mu daje novac u, kako je rekao, tamno-plavoj sportskoj torbi. Mislim da će zapadni centri morati da preduzmu aktivniju uogu u rješavanju krize kako bi se uspjela zadržati stabilnost i prozapadna većina na vlasti", zaključio je Žugić.