Zašto svjetske diplomate zaobilaze Skoplje?

Pomoćnik državnog sekretara SAD Hojt Brajan Ji prije dvije nedjelje je boravio u Prištini, ali nije posjetio i Skoplje. „Sigurno ne zato što nije imao dovoljno benzina, kerozina ili avionsku kartu", glasio je jedan od komentara na društvenim mrežama. I američki senator Džon Mekejn je zaobišao Makedoniju, mada je bio na turneji po svim drugim zemljama Zapadnog Balkana. Ministar spoljnih poslova Nemačke Zigmar Gabrijel je u Beogradu razgovarao sa premijerom Aleksandrom Vučićem, pa nastavio turneju posjetom Prištini i Tirani.

Zašto Skoplje nije na planu visokih stranih političara iz zemalja koje su strateški prijatelji Makedonije i to u vrijeme kada bi toj zemlji zbog političke krize svaki prijateljski savjet dobro došao? Analitičari sa kojima smo razgovarali smatraju da bi razloge za to trebalo tražiti na domaćem terenu.

Nezreli političari

„Činjenica da je nekoliko značajnih diplomata visokog ranga iz SAD i EU bilo u posjeti susjednim državama, a nije posjetilo Skoplje nije slučajan propust u diplomatskoj agendi, već jedan vid diplomatskog izolacionizma i višeznačna poruka makedonskom establišmentu", kaže bivši ambasador Nano Ružin i ukazuje na nekolike razloge te pojave.

Najprije, kako smatra Ružin, u tranzicionoj vladi dominiraju ministri stranke VMRO-DPMNE bivšeg premijera Gruevskog koja više nema legitimitet da vodi zemlju. „Drugo, to je znak da strani političari nemaju poštovanje za prethodnu vladu, njene dugogodišnje ministre i bivšeg premijera. U njihovoj percepciji, Gruevski nije čovjek zakona. Treće, evidentno je razočaranje predsjednikom države, kojeg takođe smatraju za neprimjerenog sagovornika s obzirom na njegovu podršku VMRO-DPMNE", dodaje Ružin. Predsjednik Đorđe Ivanov uporno odbija da dodijeli mandat za sastav vlade opoziciji, iako su socijaldemokrate okupile većinu.

„Četvrto, procjenjuje se da je situaciju u ovom trenutku teško riješiti upotrebom mekog diplomatskog jezika i umjesto toga će najvjerovatnije biti potrebno da se pokrene mehanizam sankcija. U takvim uslovima nema prostora za prijatan dijalog, što su zapravo potvrdile i ranije posjete Hana, Mogerinijeve i Tuska", kaže Ružin.

Da li poštar nosi pismo?

No, zaobilaženje Makedonije nije jedini signal, jer je otvoreno pitanje i da li poštar sve rjeđe nosi u torbi i diplomatska pisma adresirana na zvanično Skoplje, ili pisma stižu ali primaoci kriju njihov sadržaj? Na primjer, kabinet srpskog premijera je 29. marta obznanio da je Vučić primio pismo od predsjednika SAD, u kojem se Donald Tramp zahvaljuje na čestitkama povodom njegovog stupanja na funkciju predsjednika, pri čemu je kabinet objavio kompletan sadržaj pisma.

Građani Makedonije nemaju informacije da li je i predsjednik Republike Makedonije dobio pismo od svog američkog kolege. A zna se da je Đorđe Ivanov već dva puta poslao čestitku Donaldu Trampu. Prvi put 9. novembra 2016, povodom pobjede na predsjedničkim izborima; drugi put 21. januara, kada je Tramp stupio na dužnost.

A pisao mu je i treći put, 7. marta 2017, da bi ga upoznao „sa aktuelnom situacijom i svim onom što se dešava u Republici Makedoniji". Takva pisma je Ivanov poslao i Savjetu Evrope, Donaldu Tusku, generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu i predsedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoanu. Mediji su od Tuska, za vrijeme njegove posjete Skoplju, saznali da je on odgovorio na pismo Ivanova, a kasnije i za odgovor Stoltenberga – oba pisma su nekoliko nedjelja bila sakrivena od javnosti. Sve to kompletira mozaik nepovjerenja prema vlastima u Skoplju.

Izolacija?

„Odnos VMRO-DPMNE, koja je nosilac tehničke vlade, a ne uzima u obzir poruke međunarodne zajednice da deblokira politički sistem i da prestane da ukida demokratiju, doprinosi smanjenju posjeta međunarodnih zvaničnika“, kaže analitičar Sefer Tahiri.

„Makedonija ionako nema dobru poziciju na međunarodnoj sceni, zbog neriješenog problema sa imenom i jer nije integrisana u EU i NATO. Osim toga, posljednji koraci partije Gruevskog vode zemlju u izolaciju. Nije isključena mogućnost da će se taj trend nastaviti i da će Makedonija postati zemlja sa narušenim odnosima prije svega sa EU i NATO, a time će biti potkopane i njene želje za integracijom u te strukture, poboljšanjem ekonomskih perspektiva i međuetničke stabilnosti. Sve to dugoročno utiče na budućnost zemlje", naglašava Tahiri.