Zaštitini softver s propratnim pojavama

Zvuči obećavajuće. "Novi softver pomaže u blokadi nadzora kojeg sprovode državni organi", prenosi organizacija za ljudska prava Amnesty International. Skupa s drugim sličnim organizacijama ona je na besplatno korištenje na internetu postavila program "Detekt". Amnesty tvrdi da ovaj program upozorava korisnika računara kada se računar nađe na meti nadzora. "Na taj način se borci za ljudska prava i novinari mogu zaštititi i spriječiti da vlade prikupe podatke uz pomoć špijunskih programa, odnosno da se tako prikupljeni podaci iskoriste za bespravna hapšenja ili čak i kao povod za mučenja ljudi", stoji u saopoštenju za štampu ove organizacije.

Eksperti sumnjaju u to. Christian Lueg, glasnogovornik firme koja proizvodi anti-virus softver G-Data, ukazuje na brojne slabe tačke programa "Detekt". Tehnika koju koristi ovaj program, potraga za određenim nizovima znakova, odista je efikasna. "Međutim, kada programeri špijunskog softvera promijene ove nizove znakova, onda ta tehnika više ne funkcioniše", tvrdi Lueg. Osim toga "Detekt" pretražuje samo memoriju kompjutera i može da signalizira opasnost samo onda kada je on već inficiran - a i to u samo određenom broju slučajeva. "Ovaj softver otkriva samo sedam tipova špijunskih programa. Mi smo samo u prvih šest mjeseci 2014. registrovali ravno 1,8 miliona programa koji spadaju u kategoriju virusa."

Amnesty tvrdi da je novost koju nudi "Detekt" to što ovaj skener može da prepozna i dva komercijalna špijunska programa koje koriste brojne autoritarne vlade svijeta.

Varljivi osjećaj sigurnosti

Sandro Gaycken, ekspert za informatiku sa Slobodnog univerziteta Berlin, sumnja da se uz pomoć bilo kojeg programa iko može zaštititi od špijuniranja koje vrši država. Za njega je sporan i sam koncept takve zaštite: "Razvija se zaštitni softver uz "pogled u retrovizor". Dakle, na osnovu softverskih napada koji su već izvedeni u nedavnoj prošlosti. Nažalost, postoji stotine hiljada načina na koje se može napraviti neki štetni program."

Ukoliko neki sigurnosni softver uspješno blokira napade, onda druga strana odmah razvija novu varijantu koja će zaobići prepreke - a na raspolaganju za to vladinim programerima stoje često milioni eura. To je neravnopravna utrka, smatra Gaycken: "Kad par aktivista "skrpi" neki zaštitini program to, ako je dobro urađeno, može da štiti od napada možda samo nekoliko sedmica."

Gaycken vjeruje da je, pod ovim okolnostima, čak opasno sa interneta skinuti program "Detekt", jer takav korisnik u autoritarnim državama na taj način odmah pada u oči. Osim toga, ovaj program pruža varljivi osjećaj sigurnosti. "Ljudi vjeruju, slušajući divnu priču Amnesty Internationala, da sada mogu da koordiniraju svoje političke akcije", kaže ovaj nekadašnji haker i dodaje: "Ali u stvarnosti režim kontroliše cijelu mrežu i pušta ljude da vjeruju kako su sigurni kako bi ih sve identifikovao."

Nema čarobnog štapića

O svemu tome se u Amnesty Internationalu vodilo računa, kaže Tanya O'Carroll, koja je u sjedištu ove organizacije u Londonu zadužena za pitanja "tehnologije i ljudska prava". "Kada smo obavijestili javnost o programu "Detekt", bilo nam je veoma važno da upozorimo aktiviste da ovaj program nije čarobni štapić nego samo jedan alat, te da eksponencijalnom brzinom rastu prijetnje kojima smo danas izloženi zbog nadzora i praćenja koje sprovodi država." Ona dodaje da u najboljem slučaju "Detekt" može da otkrije nove slučajeve osoba koje su pod nadzorom: "Ali čak i ako ovaj program ne otkrije ništa, ne znači da niste pod nadzorom i da ste izvan opasnosti."

Na stranici Amnesty Internationala ipak piše kako je riječ o "teškom udarcu za vlade", a tek na stranici na kojoj se program "Detekt" može skinuti sa interneta stoji upozorenje o onome o čemu govori O'Carroll.

Kombinovati razne mjere zaštite

Arne Schönbohm, predsjednik "Vijeća sigurnosti cyber zajednice Njemačke", u programu "Detekt" vidi samo pokušaj organizacije Amnesty International da skrene pažnju javnosti na problem prisluškivanja novinara i opozicionara. "Sam program neće pomoći protiv toga", vjeruje Schönbohm. "Ukazuje se na ovu temu, ali se ne pomaže mnogo onima koji su odista pogođeni jer im se ne kaže kako da se zaštite." On zagovara da hakeri i firme nastave sa razvojem anonimne, alternativne mreže koja se među poznavaocima interneta naziva "darknet".

U ovom trenutku nema pouzdane zaštite za one koji koriste internet, ukazuje Schönbohm: "Ako neko želi nekoga da prisluškuje i prati, teško da neko može da ga spriječi." Opozicionari mogu da otežaju posao obavještajnim službama ako kombinuju razne mjere, ako koriste određene kanale komunikacije, ako šifruju podatke i stalno mijenjaju svoju IP-adresu. Možda u određenim slučajevima obavještajcima na taj način praćenje postane toliko komplikovano da odustanu od toga. Za slučajeve u kojima to nije dovoljno, Schönbohm ima jednostavan savjet: "Ako odista s nekim želite da razgovarate o povjerljivim stvarima, onda idite u zajedničku šetnju na neko mjesto gdje imate dobar pregled okoline."