Vučić u Zürichu: "Putin ignoriše očekivanja Zapada"

„On govori slobodno i uspostavlja poveznice. Pruža priliku da se bolje razumiju veze između geopolitičkih blokova, zemalja koje djeluju u njima i odgovornih ljudi. Dostupan je i pokušava da posreduje između pozicija. To je prijateljski, ponekad neobično otvoren razgovor. Bez oštrine, bez ciničnih komentara, kakve voli da ubacuje mađarski premijer Viktor Orban."

Ovako Aleksandra Vučića opisuje Holger Fridrih, izdavač lista „Berliner cajtung", koji je prisustvovao prošlonedeljnoj tribini „Ciriški govor" u organizaciji tamošnjeg magazina „Veltvohe",  na kojem je glavni govornik bio predsjednik Srbije.

Autor u veoma opširnom članku pod naslovom „Uvidi bez iluzija" ocjenjuje da je skup u Cirihu bio „sastanak za pamćenje" i navodi da je na njemu „u više navrata vladala tišina zbog zaprepašćenja, a ponekad i zbunjenosti", a da je to „Vučić primio k znanju".

„Kao Nijemac, u više navrata se osjećate kao da se vama obraća, i posredno i neposredno."

Upitna politika sankcija

Kako navodi Fridrih, „Vučić je rekao da je trenutno preovladavujući 'princip nade' varljiv – nije funkcionisao ni 1914, ni 1939/40, ni 1990, a nije funkcionisao ni u Srbiji 1998. Danas imamo još više da izgubimo; narod Ukrajine je već platio tu cijenu. A sukob će se proširiti, ako političari ne počnu da preduzimaju aktivne kontramjere. To je upravo ono što se traži s racionalne tačke gledišta. Na kraju krajeva, najveći gubitnik u sukobu je Ukrajina, a slijede Rusija i Evropa."

O Vučićevoj političkoj vještini, ocjenjuje autor, „govori to, što one koji imaju koristi od sukoba, nije imenovao".

Iz ugla predsjednika Srbije, piše dalje Holger Fridrih, „'pretjerana' politika sankcija Zapada, kao posljedični izraz spora oko zona uticaja, proizvodi više gubitnika nego pobjednika". U tekstu se prenosi Vučićeva ocjena da je efekat 14 paketa sankcija Evropske unije Rusiji, „upitan iz ekonomske perspektive", da je kao primjer naveo probleme njemačke automobilske industrije a zatim iznio ocjenu da je, umjesto toga, neophodno „prilagođavanje vrijednostima i principima koji važe širom sveta i koje moraju poštovati sve nacije".

Kako smiriti sukob na Balkanu?

„Put do rješenja možda leži u Trampovom predsjedništvu od 2025", ocijenio je Vučić. „SAD bi morale da redizajniraju odnos konkurencije sa Kinom. Ako bi to brzo uspjelo, SAD bi reorganizovale i svoje odnose sa Evropom. Međutim, bilo bi 'romantično' pretpostaviti da bi Trampova administracija postupila 'pošteno'. U tom trenutku su se vratila i Vučićeva sjećanja na kosovski sukob 1998/1999. Tada je NATO napao Srbiju bez mandata UN i mimo međunarodnog prava, kako bi omogućio otcjepljenje Kosova od srpske teritorije. Argumenti u korist teritorijalnog integriteta Ukrajine se zato dobro razumiju u Srbiji", rekao je Vučić, kako prenosi autor članka.

Govoreći o Balkanu, Vučić je ocijenio da bi „sukob mogao da bude smiren ako bi region bio u potpunosti primljen u EU", piše izdavač „Berliner cajtunga" i navodi da je predsjednik Srbije kao uspješne primjere iz novije evropske istorije naveo Južni Tirol, Alzas, kao i moderne njemačko-poljske odnose, što je „obezbijeđeno konačnim njemačkim odricanjem od bivših istočnih teritorija u Sporazumu 4+2 iz 1990."

„Politički lideri kao što su Makron, Šolc i Fon der Lajen, ali i Putin, morali bi to da imaju u vidu kada je riječ o Ukrajini", prenosi njemački list Vučićevo razmišljanje, a odmah nakon toga i izjavu da on, „poslije mnogo ličnih razgovora sa svim stranama, još nije vidio nikakvu spremnost da se to i učini. 'Makron i Putin su mi rekli da ne smiju da izgube'", citira se predsjednik Srbije.

„Stoička škola" i „nelagoda slušalaca"

Vučić je u Cirihu izvjestio i o svom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nekoliko nedelja ranije u Budimpešti, piše njemački list navodeći da predsjednik Srbije „vidi povećan potencijal za eskalaciju u narednim nedjeljama – uključujući i nuklearnu opciju – posebno zbog nespremnosti odgovornih sa svih strana".

„To je bilo drugi put kada je u prostoriji nastupio muki. Objektivnost, s kojom je Vučić opisao ličnosti i njihove postupke, kao da je dolazila iz stoičke škole. Od stupanja na dužnost 2017. godine on je imao 21 lični sastanak s ruskim predsjednikom. U tom pogledu Vučić se može smatrati stručnjakom za Kremlj. Međutim, njegove anegdote iz razgovora neposredno prije izbijanja rata u februaru 2022. i sa otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, povećale su nelagodu slušalaca. On je prenio da na ruskoj strani vlada velika odlučnost i da ona ignoriše zapadna očekivanja. Govorio je i o Putinovom samopouzdanju, koje je zasnovano na istorijskim perspektivama, slično kao i kod drugih ruskih donosioca odluka."

„Ovo možete odbaciti kao propagandu – ili možete koristiti za definisanje mjernih tačaka za prostore za donošenje odluka", poručio je Vučić, a autor navodi da su „prisutni, globalno uspješni preduzetnici, pažljivo slušali".

EU, litijum, Ekspo

U članku se navodi i da je Vučić govorio o ulasku Srbije u EU: „Zbog toga se Vučić uzdržao i od posjete Kazanju, za vrijeme samita Briksa, ili Kazahstanu ili da prati Viktora Orbana na putovanju u Moskvu". Vučić, nema pozitivnu prognozu u pogledu spremnosti EU da prihvati Srbiju: „Punopravno članstvo je neizvjesno, zavisi od mnogo faktora."

Tema je bila i rastuća IT-industrija u Srbiji, ali i nalazišta litijuma: „Neće biti prodaje sirovina onome ko da najveću ponudu. Ležišta su visokog kvaliteta; Srbija očigledno planira da izgradi cio lanac vrijednosti od rudarstva do proizvodnje baterija u sopstvenoj zemlji."

Pominjala se i izložba Ekspo 2027. u Beogradu, novi stadion, brza željeznička linija Beograd-Budimpešta – uz naglasak da je pobjednik tendera za nabavku vozova, u konkurenciji njemačkih i kineskih ponuđača, švajcarska kompanija „Štadler".

Na kraju: „Harizmatični šef Štadlera Peter Štuler istakao je (u Cirihu) da je upravo kroz Štadlerovu fabriku u Berlinu nekada prolazio Zid – što je dokaz da granice motivisane blokovskom politikom nisu trajne, da su svi koji su poginuli zbog Zida uzalud umrli, i da su oni koji su tada bili politički odgovorni neadekvatno koristili raspoložive alternative."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu