Dvije stolice za nesvrstane u Kazanju

Ono što je bila samo ideja nakon terorističkog napada na SAD 2001. godine kako bi se stabilizovao finansijski sistem, danas je političko – ekonomska grupa sa kapitalom teškim desetine milijardi evra i željom za privlačenjem što više država. Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika prošle su put od slogana (BRIKS) do organizacije koja želi svoju valutu sa što većim brojem zemalja u njoj.

To će biti glavna tema dvodnevnog samita u Kazanju, na kojem prema najavi učestvuje 40 šefova država ali i gostiju koji učestvuju kao posmatrači. Broj članica je udvostručen ulaskom Egipta, Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Etiopije, a raste broj zemalja koje traže kartu za ulazak poput Malezije i Tajlanda ali i Turske, koja bi u slučaju da joj bude odobren pristup, bila prva zemlja članica NATO saveza u BIKS-u.

Dva saveznika i Zapadni Balkan

„Naš predsjednik je jasno stavio da znanja da Turska želi da učestvuje u svim važnim platformama, pa i u BRIKS-u“, izjavio je prošlog mjeseca portparol vladajuće stranke turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, Omer Čelik, ne potvrđujući da je Ankara zvanično podnijela zahtjev iako je rekao „da je to u procesu".

Iako polovina turske trgovine otpada na Evropsku uniju, nije mali broj onih koji smatraju da bi učešće Turske u BRIKS-u moglo biti čak i korisno za smanjenje anti-zapadne politike. Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana za sada ne postoji interes na učešće u ovoj grupi, osim dva politička saveznika. Dok je sa jedne strane bošnjačka politika protiv bilo kakve saradnje sa BRIKS-om i sa bilo kakvim drugim organizacijama osim EU, u Banjaluci i Beogradu ne misle tako. Za samit u Kazanju pozivnicu je dobio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji učestvuje u svojstvu posmatrača.

„Svijet vapi za ovakvom vrstom saradnje“, poručio je Dodik iz Kazanja, očekujući razgovore sa šefovima država na marginama samita, navodeći da ovaj pokret poštuje suverenitet i unutrašnje uređenje zemalja zbog čega „predstavlja budućnost čovječanstva".

Dok Dodik u Kazanju čeka odgovore „kako će se svijet dalje razvijati“, susjedna Srbija igra i dalje na sigurnu kartu. Da li će prisustvovati samitu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je odlagao danima, dramatizujući svaki potez oko toga, da bi dan pred samit rekao da zbog ranije preuzetih obaveza šalje delegaciju koja će predstavljati Srbiju u Kazanju. Njegovo učešće bi kaže, moglo biti protumačeno kao skretanje Srbije sa evropskog puta, bez obzira na ranije dogovorene sastanke sa evropskim zvaničnicima.  

„Poštujem Putina, nisam krio i rekao sam mu i da nema ovih sastanaka bilo bi mi teško da dođem, vjerujem da razumijete Srbiju, Srbija je jedina koja nije pristupila nijednoj deklaraciji protiv Rusije, on to visoko cijeni, rekao sam da ćemo poslati delegaciju, četvoro ministara – Aleksandar Vulin, Bratislav Gašić, Nenad Popović, Adriana Mesarović“, rekao je Vučić za RTS.

I jare i pare

Kopija pokreta nesvrstanih, kako ih već zovu neki ekonomisti, teško da može imati jaču snagu u globalnim odnosima čega je svjesna i EU ali i Amerika. Ipak, u raspodjeli tih snaga vidi se ko ima kakve preferencije, a što se tiče Dodika i Vučića, tu je stvar potpuno jasna.

„Beograd i Banjaluka hoće i jare i pare. A ne može oboje“, kaže karijerni diplomata i publicista iz Beograda Srećko Đukić, navodeći da su se Beograd ali i Bosna i Hercegovina odlučili za EU. Zato učešće na najvišem nivou na samtu BRIKS-a zahtjeva poprilično objašnjenja.

„Da li Srbija zaista nastavlja da se kreće prema Evropskoj uniji, jer i ranije je bilo prilika u kojima su se mnogi uvjerili da Srbija samo formalno insistira na evropskom putu, a da se suštinski to ne dešava", kaže Đukić, navodeći da Vučić nastavlja da vodi „agoniju srpske spoljne politike sjedenja na više stolica, usprkos tvrdnjama da sjedi samo na srpskoj stolici".

Novim članicama BRIKS nudi lakši pristup novcu, kao i politički prostor koji ne zavisi o Amerikanaca. Ekonomista Zoran Pavlović, ne vidi ovu grupu kao prijetnju bilo kome, već kao mogućnost širenja tržišta koje je potrebno BiH.

Kliring

„Tržište EU je počelo da gubi tempo i dinamiku zbog rata u Ukrajini. Izgubili su energent. Primjer, sva proizvodnja kože i tekstila u BiH za prošlu zimu u Evropi je propala jer nije bilo zime. Sada imamo vapaje u industriji za drugim tržištima“, kaže Pavlović, navodeći da u takvim situacijama saradnja na tom planu ne mora da bude ništa loše.

„Mi ne vodimo brigu o našoj ekonomiji zbog ove ili one politike. Zašto ne bismo ušli na neko tržište da kompenzujemo gubitke na tržištu EU i CEFTE-e", kaže Pavlović, ne strahujući ni od najave jedinstvene valute, što je na dugom štapu.

„Ja ću vas podsjetiti da je Jugoslavija imala obračun sa Rusijom u klirinškim dolarima i to nikom nije smetalo. A davalo je standarde koji nisu ugrožavali ni američki dolar ni naši dinar u tom momentu“, zaključuje Pavlović.

Postavlja se međutim pitanje da li je proširenje BRIKS-a više političko nego ekonomsko pitanje, s obzirom na stvaranje saveza koji bi mogao biti kontra Grupi G7 najrazvijenijih zemalja svijeta – Americi, Kanadi, Njemačkoj, Francusko, Italiji, Japanu i Velikoj Britaniji.

Svjetska banka plasirala je 73 milijarde dolara partnerskim zemljama u prošloj godini, dok je BRIKS izdvojio 33 milijarde za isti period. Dio ekonomista tvrdi da je pet glavnih članica bloka povećalo trgovinsku razmjenu za preko 50 odsto, samo je pitanje da li u korist manjih zemalja ili onih koje pretenduju da preuzmu dominaciju unutar grupe.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu