Vojna vježba u Tuzli i prednosti NATO partnerstva

„Bosna i Hercegovina 2017“, naziv je vježbe u kojoj učestvuje 1.200 ljudi iz 34 partnerske države. Zajednički je provode Ministarstvo sigurnosti BiH i Euroatlanski centar za koordinaciju aktivnosti u slučaju katasrofa (EADRCC - Euro-Atlantic Disaster Response Coordination Centre). EADRCC je NATO-ov glavni mehanizam za pružanje pomoći civilima za vrijeme elementarnih nepogoda. Pored partnerskih zemalja, u vježbi koja se provodi na području Tuzlanskog kantona učestvuju domaće i strane međunarodne organizacije.

Vježba je upriličena u vrijeme intenzivnih političkih rasprava o uključenju BiH u euroatlantske sigurnosne sisteme. U BiH su podijeljena mišljenja o tome treba li ova zemlja pristupiti NATO-u. U Republici Srpskoj (RS) vjeruju da bi BiH trebala slijediti primjer Srbije i ostati vojno neutralna, dok u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH, smatraju da je ulazak u NATO neophodan radi uspostave mira, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta cijele države.

Sposobnost BiH za koordiniranje u okviru NATO partnerstva

Vojni analitičar Nedžad Ahatović kaže da NATO nije slučajno odabrao BiH za održavanje ove složene vježbe. „Uprkos pojavama negiranja funkcionalnosti BiH, NATO je godišnju provjeru svojih kapaciteta za prirodne i vještačke katastrofe upriličio upravo u ovoj zemlji“, kaže Ahatović za Deutsche Welle.

„Veoma je važno to što NATO upravo u BiH organizira vježbu ovakvih razmjera. Treba znati da u okviru vježbe učestvuju državna ministarstva odbrane i sigurnosti zajedno sa entitetskim institucijama iz policijskog sektora i sektora civilne zaštite. To je snažna poruka svima da BiH, i pored složenosti političkog sistema, ima potencijal za koordiniranje složenih aktivnosti iz oblasti sigurnosti i rješavanje vrlo ozbiljnih kriznih situacija koje se simuliraju u okviru ove vježbe“, kaže Ahatović.

Kolektivna odbrana i u slučaju prirodnih katastrofa

Vojnopolitički analitičar Đuro Kozar vjeruje da vježba NATO-a na području Tuzlanskog kantona ima veliki značaj za BiH i afirmaciju ove države na sigurnosnom planu. „Svaka vježba ovog vojnog saveza, sa oružjem ili bez njega, pojačava djelotvornost NATO-a i zemalja partnera u zaštiti sigurnosti, mira i napretka stanovništva i teritorija. I ovom civilnom vježbom u Tuzli NATO afirmira svoj osnovni koncept, a to je kolektivna odbrana, u kojoj sve zemlje solidarno brane bilo koju članicu u slučaju napada, ili joj pomažu u slučaju elementarnih nepogoda i katastrofa“, kaže Kozar za Deutsche Welle.

Komentirajući razlike unutar BiH u pogledu pristupanja NATO-u, Kozar tvrdi da ova zemlja nije u poziciji da, poput bivše Jugoslavije, profitira balansiranjem između Istoka i Zapada. „Teško je praviti paralelu između bivše SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) koja je bila nesvrstana i BiH u kojoj je jedan dio države za ulazak u NATO, a drugi za takozvanu vojnu neutralnost uz neskrivene simpatije prema Rusiji. Mislim da će BiH i dalje ostati u NATO-vom projektu 'Partnerstvo za mir', i da će učestvovati u misijama mira u okviru tog vojnog saveza i Ujedinjenih naroda. BiH može iskoristiti partnerstvo sa NATO-om kako bi, kao što je to slučaj sa vježbom koja se upravo održava u Tuzli, unaprijedila funkcionalnost sopstvenih institucija i službi te stekla dodatna iskustva u rješavanju kriza prouzrokovanih elementarnim nepogodama“, naznačava Kozar.

Ljude povezuju lijepi događaji, ali i nesreće

Naš sagovornik smatra da bi za BiH ipak bilo bolje da postane punopravna članica NATO-a. „Zemlja bi bila politički stabilnija, a oni koji žele da je dezintegrišu više ne bi imali nikakvih izgleda. Ekonomski bi bila privlačnija za investitore koji ulažu kapital u stabilne i sigurne zemlje. Kao članica NATO-a, BiH bi bila otpornija i na terorističke prijetnje, a mogla bi računati na bržu i efikasniju podršku i u slučaju prirodnih katastrofa. Prednosti su brojne, ali odluke u ovoj zemlji donose i oni koji  radi sopstvenih interesa propagiraju demilitarizaciju i neutralnost“, zaključuje Kozar.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kaže da „ljude povezuju lijepi događaji, ali i nesreće“, napominjući da su poplave 2014. godine uzrokovale ljudske patnje i velike štete, ali i da su približile ljude. On je podsjetio na podršku koja je  BiH tada stigla iz 22 evropske države, dodajući da je vježba „Bosna i Hercegovina 2017“ prilika da se pokaže koliko su institucije u ovoj zemlji organizirane te kako rade i čime raspolažu međunarodni timovi iz partnerskih zemalja.