Stoltenberg u BiH

Reforma odbrane u BiH uspješno je okončana još 2006. godine. Entitetske vojske koje su u prošlosti bile međusobno suprotstavljene, ukinute su voljom sva tri konstitutivna naroda. Umjesto njih, formirane su zajedničke Oružane snage BiH (OS BiH). U BiH je tada vladalo opće uvjerenje da je budućnost zemlje u NATO-u (North Atlantic Treaty Organization – Sjevernoatlantski pakt), što je kao izraz političke volje potvrđeno i u bh. parlamentima. „Mi u Republici Srpskoj (RS) dobro znamo da je BiH država koja ima svoj suverenitet, svoju stolicu u Ujedinjenim narodima i koja treba da ima i stolicu u Partnerstvu za mir i NATO-u", govorio je tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić u Skupštini ovog bh. entiteta.

Nakon odbrambene reforme, BiH je ubrzanim koracima počela ispunjavati uslove za prijem u NATO. Zaustavljena je u trenutku kada ju je do ulaska u ovu organizaciju dijelio samo jedan korak, aktivacija Akcijskog  plana za članstvo (Membership Action Plan - MAP). Aktuelni predsjednik RS-a Milorad Dodik danas negira pozitivne aspekte odbrambene reforme i traži povratak na „izvorni Dayton". On se protivi ulasku BiH u NATO, a zastupnici iz njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata sprečavaju donošenje odluka koje bi BiH stavile pod „sigurnosni kišobran“ moćnog vojnog saveza.

Uslovi za aktiviranje MAP-a još nisu ispunjeni

Najavljeno je da će generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji u Sarajevo dolazi u četvrtak (2.2.) sa zvaničnicima BiH razgovarati upravo o uslovima koje ova zemlja treba ispuniti na putu ka euroatlantskim sigurnosnim sistemima. Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš kaže da će nadležni tom prilikom prezentirati generalnom sekretaru rezultate koje su bh. vlasti ostvarile u procesu pristupa NATO-u. Ranije je rečeno da bi NATO ove godine trebao odlučiti o eventualnoj aktivaciji MAP-a, ali BiH još nije ispunila sve uslove.

Vojnopolitički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar podsjeća da je od samita NATO-a u Talinu, na kojem su BiH precizirani uslovi za aktivaciju MAP-a, prošlo već sedam godina. „Glavni uslov, knjiženje perspektivne vojne imovine u BiH kao državne, još nije ispunjen i ne zna se kada će u cijelosti biti realiziran. To su kasarne, zgrade komandi, poligoni i skladišta koje OS BiH trebaju za izvršenje misija, ali RS, za razliku od Federacije BiH, ne želi da to bude katastarski iskazano kao državna imovina. Tako pola od 57 perspektivnih vojnih objekata još nije registrirano kao vlasništvo BiH, premda ih vojska u Banjoj Luci, Doboju, Bileći i drugim mjestima u tom entitetu nesmetno koristi. U RS-u smatraju da je to njihovo vlasništvo i da tako treba i da ostane", kaže Kozar za Deutsche Welle.

Promjena stava u RS-u

Naš sagovornik pojašnjava i zašto se u RS-u sada osporava ranije opredjeljenje za pristup BiH NATO-u. „Za ulazak u NATO treba ispuniti vojne i političke uslove. Premda su se ranije oba entiteta i najviši organi vlasti u BiH opredijelili za euroatlantske integracije, establišment u RS-u sada opstruira približavanje ovom vojnom savezu. RS insistira da BiH, kao i Srbija, treba da bude 'neutralna', a traži i ukidanje OS BiH, odnosno 'demilitarizaciju' zemlje. Sudeći po bošnjačko-hrvatskim stavovima, takva inicijativa nije realna. Nije moguće demilitarizirati BiH dok se njeni susjedi, Hrvatska kao članica NATO-a i Srbija kao 'vojno neutralna' naoružavaju. U takvim uslovima BiH može biti sigurna samo u NATO-u, i samo kao članica Sjevernoatlantskog pakta može računati na strane investicije. Podsjećam da je onima koji namjeravaju ulagati na strana tržišta najvažnije da je zemlja u koju ulažu stabilna i sigurna i, ako je to moguće, pod NATO-vim kišobranom", kaže Kozar.

On ističe da bi se u BiH, a posebno u RS-u, trebalo više govoriti o tome šta država dobija ulaskom u NATO i koliko su u ekonomskoj i drugim oblastima profitirale zemlje koje su u tom Savezu. „Članstvo u NATO-u nije samo garancija sigurnosti, nego i prilika da BiH usvajanjem standarda i vrijednosti koje zagovara NATO postane savremena država u kojoj su demokratija, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava trajne kategorije“, ističe Kozar. Sarajevski analitičar vjeruje da interes NATO-a za BiH neće opasti, uprkos političkim previranjima na globalnom planu i promjenama u vrhu ključne članice NATO-a, Sjedinjenih Američkih država.

BiH i NATO u globalnom okviru

„Ubijeđen sam da će interes NATO-a za BiH biti još i veći. Zar bi generalni sekretar Jens Stoltenberg uopće dolazio u Sarajevo da je drugačije? NATO je garant vojnog dijela Daytonskog sporazuma, pomaže reformu OS BiH, a ima i vlastiti štab u Sarajevu. NATO ima razloga i za strateško opredjeljenje za BiH, tim prije što je Rusija 'bacila oko' na bh. entitet RS. Što se tiče poruka koje ovih dana u svijet šalje novi američki predsjednik Donald Trump, tu ne treba izvlačiti pogrešne zaključke. Trump je za NATO, ali će on insistirati na tome da i druge zemlje članice izdvajaju više sredstava za Savez. Znakovite su i poruke novog američkog ministra odbrane Jamesa Mattisa koje se odnose na Kosovo, a koje bi mogle raspršiti moguće srpske snove o vojnom povratku u 'bivšu pokrajinu'“, kaže vojnopolitički analitičar Đuro Kozar.

Jens Stoltenberg dolazi u BiH u vrijeme kada se očekuju rezultati istrage o učešću pripadnika OS BiH u obilježavanju „neustavnog“ Dana RS-a 8. i 9. januara ove godine, ali su iz Ministarstva obrane BiH demantirani navodi da posjeta generalnog sekretara NATO-a ima veze s ovim događajem.