Vijeće sigurnosti poziva na hitne i duže humanitarne stanke

Poslije četiri neuspješna pokušaja i duge rasprave najmoćnije tijelo UN-a u New Yorku je dogovorilo zajedničku rezoluciju. Od 15 država članica Vijeća sigurnosti UN-a za tekst je glasalo njih 12, a SAD, Rusija i Velika Britanija su bile suzdržane. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a su prema međunarodnom pravu obvezujuće.

Rezolucija, koju je predstavila Malta, između ostalog zahtijeva „hitne i produžene humanitarne stanke i koridore" u Gazi na „dovoljan broj dana" da bi se omogućio pun, brz, siguran i nesmetan pristup humanitarnim agencijama i partnerima UN-a, kako bi se osigurala humanitarna pomoć́ u skladu s međunarodnim pravom.

Tekst se u velikoj mjeri fokusira na patnju palestinskih maloljetnika. Izražava se „duboka zabrinutost zbog humanitarne situacije u Pojasu Gaze i njenog ozbiljnog utjecaja na civilno stanovništvo, posebno nerazmjernog utjecaja na djecu".

Vijeće sigurnosti „poziva na trenutno i bezuvjetno oslobađanje svih talaca koje drže Hamas i druge grupe, posebno djece, kao i na osiguranje momentalnog humanitarnog pristupa".

Od svih strana u sukobu se traži da se pridržavaju međunarodnog prava, odbacuje se „prisilno preseljenje civilnog stanovništva", ljudima u Pojasu Gaze ne smiju biti uskraćene usluge od vitalnog značaja.

Izrael: Nema produženog humanitarnog primirja bez oslobađanja talaca

Izrael je ponovio da „produženo humanitarno primirje" u Pojasu Gaze nije na stolu sve dok ne budu oslobođeni svi taoci koje je Hamas oteo tokom terorističkih napada 7. listopada. 

Brett Jonathan Miller, zamjenik stalnog predstavnika Izraela pri UN-u, rekao je u New Yorku tijekom sastanka da rezolucija „nema veze s realnošću na terenu" i da „je gluha kada su u pitanju Hamas i druge terorističke organizacije". On je napomenuo da se Vijeće sigurnosti sastalo skoro 10 puta u šest tjedana nakon Hamasove „barbarske invazije" na Izrael, koju još uvijek nije osudio kao glavno svjetsko tijelo za mir i sigurnost.

„Rezolucija se fokusira isključivo na humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze. Ne spominje se šta je dovelo do toga. Rezolucija izgleda kao da se ono čemu smo svjedoci u Gazi dogodilo samo od sebe", rekao je on.

Dodao je da je glavni prioritet Izraela da vrati taoce kućama, „a budući da rezolucije Vijeća sigurnosti ne utječu na teroriste, Izrael će nastaviti činiti sve što je potrebno da postigne taj cilj".

Glasnogovornik izraelskog Ministarstva vanjskih poslova Lior Haiat dao je izjavu nekoliko minuta nakon što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo svoju prvu rezoluciju o sukobu.

„Nema mjesta za produžena humanitarna primirja sve dok je 239 otetih u rukama Hamasovih terorista", napisao je Haiat na društvenim mrežama.

On je rekao da Izrael poziva Vijeće sigurnosti i međunarodnu zajednicu da inzistiraju da se taoci odmah oslobode. Izrael također očekuje da Vijeće sigurnosti osudi Hamas „nedvosmisleno i da se pozabavi potrebom da se stvori drugačija sigurnosna realnost u Gazi", dodao je Haiat.

Izrael se ne spominje direktno

Veleposlanik Kine Zhang Jun, čija zemlja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, rekao je da je Vijeće trebalo ranije usvojiti snažniju rezoluciju. Podsjećajući na turobnu situaciju u opkoljenoj Gazi, on je pozvao Izrael da prekine neprijateljstva protiv civilnih objekata, uključujući bolnice te da obnovi osnovne zalihe, poput vode i goriva, što je prije moguće. „Ključ leži u doslovnoj primjeni rezolucije i njenih odredbi", rekao je on. 

Izrael se ne spominje nigdje direktno u dokumentu, piše ARD i navodi da se islamistički Hamas, koji je 7. listopada napao Izrael i nad civilima izvršio masakr s oko 1.200 mrtvih, u tekstu rezolucije spominje samo kad se zahtijeva oslobađanje izraelskih talaca.

Glasanje SAD-a bilo do kraja upitno

Sve do glasanja je bilo upitno hoće li SAD, kao najbliži saveznik Izraela, moći tolerirati usvajanje rezolucije. Washington je u listopadu stavio veto na jedan nacrt rezolucije jer, između ostalog, nije isticao pravo Izraela na samoobranu.

Rezolucija koja je sada usvojena time se ne bavi, niti sadrži bilo kakvu osudu Hamasovog masakra od 7. listopada.

SAD, Kina, Rusija, Francuska i Velika Britanija, kao stalne članice Vijeća sigurnosti, imaju pravo veta. Vijeće ima i deset država članica koje se biraju na dvogodišnji mandat. Za usvajanje rezolucije je potrebno najmanje devet od 15 glasova i ne smije biti uložen veto.

dr/tagesschau.de/UN

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu