Generalna skupština UN-a usvojila rezoluciju o primirju

Tačno tri sedmice od velikog napada terorista Hamasa na Izrael, Generalna skupština Ujedinjenih nacija je na vanrednoj sjednici usvojila rezoluciju kojom se poziva na „hitno i trajno humanitarno primirje" između izraelskih snaga i militanata Hamasa u Gazi. Poziva se na „hitno" obezbjeđivanje vode, hrane, goriva i struje „u dovoljnim količinama", kao i na „nesmetan" pristup humanitarnoj pomoći.

Rezolucija takođe osuđuje „sve akte nasilja nad palestinskim i izraelskim civilima, uključujući sve akte terorizma i neselektivne napade." U tekstu se takođe izražava „zabrinutost zbog nedavne eskalacije nasilja od napada 7. oktobra" - ali bez pominjanja Hamasa po imenu.

Za nacrt rezolucije koju je predložio Jordan glasalo je 120 zemalja, protiv je bilo 14, a suzdržanih 45, uključujući Njemačku i Srbiju.

Rezolucija je tako postigla neophodnu dvotrećinsku većinu. Za razliku od onih koje donosi Savjet bezbjednosti UN-a, rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu pravno obavezujuće, smatra se da imaju više simboličan efekat.

Među 14 zemalja koje su glasale protiv rezolucije su Izrael i njegov najbliži saveznik SAD, kao i četiri članice EU:  Austrija, Češka, Mađarska i Hrvatska.

Protiv su glasale i dvije zemlje Latinske Amerika: Gvatemala, Paragvaj, te pacifička ostrvske države Mikronezija, Fidži, Maršalska ostrva, Nauru, Papua nova Gvineja i Tonga.

Izrael oštro osuđuje rezoluciju, a teroristički Hamas je pohvalio

Rezolucija je, kako se i očekivalo, naišla na različite reakcije dviju strana u sukobu.

„Odlučno odbijamo odvratni poziv Generalne skupštine UN-a na prekid vatre", napisao je izraelski ministar spoljnih poslova Eli Koen na platformi X. „Izrael namjerava da eliminiše Hamas, na isti način na koji se svijet odnosio prema nacistima i terorističkoj miliciji Islamska država", napisao je on.

Poslije glasanja u Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku, izraelski ambasador u UN Gilad Erdan govorio je o „mračnom danu za UN i čovječanstvo" koji će sa sramotom ući u istoriju. Svi su vidjeli da Ujedinjene nacije više nemaju „trunke legitimiteta ili relevantnosti".

Teroristička islamistička organizacija Hamas, koja vlada u Pojasu Gaze i koja je odgovorna za veliki napad na Izrael 7. oktobra, pohvalila je usvajanje rezolucije i pozvala UN da preduzme mjere za njeno provođenje.

Berbok objašnjava uzdržanost Njemačke

Njemačka je „intenzivno radila na postizanju uravnotežene rezolucije o Bliskom istoku", rekla je ministarka inostranih poslova Analena Berbok poslije glasanja, navodi se u saopštenju Ministarstva inostranih poslova u Berlinu.

Važne tačke kao što su „jasna osuda svih terorističkih akata i barem poziv na oslobađanje talaca” sadržane su u tekstu.

„Pošto rezolucija ne imenuje jasno Hamasov teror, ne poziva dovoljno jasno na oslobađanje svih talaca i ne afirmiše pravo Izraela na samoodbranu, mi i mnogi naši evropski partneri odlučili smo na kraju da ne pristanemo na rezoluciju", objasnila je ministarka zašto se Njemačka uzdržala od glasanja.

Francuski ambasador objašnjava zašto je Francuska glasala za rezoluciju

Francuski ambasador Nikolas de Rivijer, govoreći nakon usvajanja rezolucije, rekao je da je njegova delegacija glasala za, jer "ništa ne opravdava ubijanje civila".

„Moramo da radimo kolektivno na uspostavljanju humanitarnog primirja jer je situacija u Gazi katastrofalna" rekao je on kao i sljedeće: „Skupština mora da pozove na oslobađanje talaca". Međutim, usvajanje ove rezolucije ne može da zamijeni napore Savjeta bezbjednosti niti odluke koje taj organ sada mora da usvoji, rekao je on. Francuska je jedna od 5 stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a.

Kako su glasale članice Savjeta bezbjednosti?

Stalne članice saveta bezbednosti UN-a sa pravom veta: Rusija, Kina i Francuska su glasale za rezoluciju (3), dok su SAD glasale protiv (1) a Velika Britanija je bila suzdržana (1).

Savjetom bezbjednosti u oktobru predsjedava Brazil koji je glasao za rezoluciju kao i Švajcarska, Malta, Ekvador, Ujedinjeni Arapski Emirati, Mozambik, Gabon, Gana (8), dok su suzdržane bile Japan i Albanija (2).

Kako su glasale 27 članica EU?

Od 27 članica EU njih 8 je glasalo za rezoluciju: Francuska, Belgija, Portugalija, Španija, Irska, Luksemburg, Malta, i Slovenija.

Četiri članice su glasale protiv: Austrija, Češka, Mađarska i Hrvatska.

Ostalih 15 članica su bile suzdržane.

Kako su glasale članice NATO-a?

Za rezoluciju je glasalo 9 članica: Turska, Norveška, Belgija, Luksemburg, Francuska, Španija, Portugalija, Slovenija i Crna Gora.

Protiv su glasale četiri članice - SAD, Mađarska, Češka i Hrvatska - dok su ostalih 18 država bile suzdržane.

Kako su glasale članice G7?

Francuska je glasala za (1), SAD su glasale protiv (1), dok su ostale članice bile suzdržane - Kanada, Japan, Velika Britanija, Italija i Njemačka (5).

Kako su glasale članice BRIKS-a?

Osim Indije koja je bila uzdržana, ostale članice BRIKS-a: Brazil, Kina, Rusija i Južna Afrika su glasale za rezoluciju.

A osim Etiopije, koja je bila suzdržana, sve države koje se 1. januara 2024. pridružuju zajednici pod novim imenom BRIKS plus - Argentina, Egipat, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, glasale su za rezoluciju.

Kako su glasale zemlje Zapadnog Balkana?

Za rezoluciju su glasale dvije države - Bosna i Hercegovina i Crna Gora, a suzdržane su bile ostale tri: Albanija, Sjeverna Makednija i Srbija.

D. Roščić

 Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu