Bliski istok kao bure baruta: Strah od velikog rata

Horor scenarij izgleda ovako: Izraelska vojna akcija u Pojasu Gaze s kopnenim trupama pokreće lančanu reakciju nemira i nasilja u regiji. Kako napreduje, sve je više grupa i država uvučeno u spiralu nasilja, moguće čak i SAD i Rusija.

Izraelski ministar obrane Yoav Gallant rekao je da bi planirana kopnena ofanziva mogla trajati nekoliko mjeseci. "I na kraju više neće biti Hamasa", rekao je on.

To je odgovor izraelske vlade na brutalan napad Hamasa na Izrael 7. oktobra, u kojem je ubijeno najmanje 1.400 ljudi, uključujući djecu, žene i starce, a više od 200 ljudi je kidnapovano i drže ih kao taoce. 

Čisto vojno gledano akcija može biti uspješna, smatra stručnjak za Bliski istok Guido Steinberg iz Berlinske fondacije za znanost i politiku. U emisiji DW-a "To the Point" on je rekao: "Vjerujem da je izraelska vojska sposobna uništiti Hamasove strukture u Pojasu Gaze." Dodaje i da bi mnogi civili mogli stradati, bez obzira na to koliko pažljivo postupala izraelska vojska.

Mrtvi civili kao mogući okidač

Upravo bi to mogla biti računica Hamasa, smatra Hans-Jakob Schindler iz međunarodne organizacije Counter Extremism Project: "Hamas želi proizvesti strašne slike mrtvih palestinskih civila i time uvlači Iran i njegove satelite u ovaj sukob", kaže Schindler za Deutsche Welle. 

Sateliti su naoružane grupe, koje podržava Iran, a koje djeluju u drugim zemljama u regiji, poput Hezbolaha u Libanonu. Hezbolah opetovano raketira Izrael, ali se suzdržava od velike ofenzive.

još uvijek nije sigurno da će doći do Izraelske kopnene ofenzive, smatra Schindler. Ali "ako dođe do eskalacije, (...), tada bi prvi korak bio Hezbollahovo masovno granatiranje sjevera Izraela. Druga faza eskalacije bila bi napadi u Siriji na tamošnje američke položaje. Treća faza bi onda bile vjerojatno šijitske paravojne trupe u Iraku, koje zatim napadaju američke ili zapadne ciljeve."

Biden: Izrael ne treba sebi dozvoliti da bude vođen bijesom

Takva lančana reakcija ne bi uopće trebala ni započeti. S tim ciljem je američki predsjednik Joe Biden učinio dvije stvari: poslao je dva nosača aviona u istočni Mediteran kao upozorenje Hezbollahu i Iranu. I unatoč svom razumijevanju prema Izraelu kada je riječ o njegovoj odbrani, također je pozvao na umjerenost u Pojasu Gaze. Izrael ne bi trebao ponoviti "pogreške" SAD-a nakon islamističkih terorističkih napada 11. septembra 2001., rekao je Biden u Tel Avivu i dopustiti da ga "nosi njegov bijes".

Sada je riječ o tome da se „pokaže Iranu i satelitima da bi eskalacija situacije sigurno dovela do značajnog slabljenja njihovih struktura", kaže Schindler. Osim toga, kako dodaje, međunarodna zajednica bi se trebala usredotočiti na poboljšanje humanitarne situacije civila u Pojasu Gaze kako ovaj sukob ne bi pogodio "pogrešne ljude".

Nakon telefonskog razgovora s čelnicima Njemačke, Francuske, Britanije, Italije i Kanade, Biden se s njima složio da podržavaju Izrael i poštuju njegovo pravo na samoodbranu. Istovremeno su pozvali na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, što bi značilo: Izrael treba poštedjeti palestinsko civilno stanovništvo. 

SAD slove kao pristrasne

"Ako mi to ne učinimo, ko će?", rekao je Biden na početku svoje posredničke misije, čime je ponovno potvrdio pozicioniranje svoje zemlje kao sile, koja će nametnuti red na Bliskom istoku. Problem za SAD: One su percipirane u velikim dijelovima regije kao pristrasne u korist Izraela.

To je postalo jasno nakon eksplozije u bolnici u Gazis brojnim smrtnim slučajevima. Dok je Hamas za to okrivio Izrael, Biden je stao iza tvrdnje da je riječ  o neispaljenoj raketi Islamskog džihada.  To su kasnije potvrdili i brojni zapadni stručnjaci.  Nakon toga su egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi, jordanski kralj Abdullah II i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas otkazali planirani sastanak s Bidenom.

Reputacija Washingtona kao najbližeg izraelskog saveznika ostavlja prostora za druge aktere, primjerice Njemačke. Dok je sastanak s Bidenom propao, al-Sisi se demonstrativno sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Kairu.Dan ranije, kralj Abdullah je čak bio u Berlinu. Kancelar je tako bio jedini, koji se u dva dana sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, kraljem Abdullahom i Al-Sisijem. 

Njemačka vlada je s jedne strane nedvosmisleno stala na stranu Izraela. S druge strane, Berlin se često prihvaća kao neutralan partner u regiji. To bi se trebalo "iskoristiti da se omogući mirniji razvoj situacije od ovog koji se sada odvija", rekao je Scholz u Kairu.

Prije svega, Njemačka je u procesu diplomatskog omogućavanja dostave humanitarne pomoći u Pojas Gaze, a to je "jedan od stvarno najboljih doprinosa koje Njemačka ovdje može dati", kaže Hans-Jakob Schindler. Vojno Njemačka može malo učiniti osim podrške Izraelu kada je riječ o dostavi zaliha, kaže Schindler.

Rusija ima suprotstavljene interese

A ako ipak dođe do veće eskalacije? Može li čak i Rusija, sa svojim vezama s Teheranom i Damaskom, biti uvučena u sukob?

Hans-Jakob Schindler smatra da je to malo vjerojatno. Rusiji, kako kaže, odgovara sukob na Bliskom istoku, jer odvraća pažnju od rata u Ukrajini. Rusija je stoga, kako dalje kaže, zainteresirana produžiti ga što duže i time vezati snage Zapada za ovaj konflikt. S druge strane, kaže Schindler, Vladimir Putin želi zadržati sukob na prilično niskoj razini kako se "ne bi osjećao prisiljenim koristiti resurse na Bliskom istoku, koji mu ionako nedostaju u Ukrajini".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu