Vanredna sjednica PIC-a - Bez sankcija

Ambasadori Savjeta za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini (PIC), održali su sinoć (10.2.) vanrednu sjednicu odmah nakon usvajanja Zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske. Iako se očekivala oštrija reakcija od upozorenja, s obzirom na ranije prijetnje, to se nije dogodilo.

„Nedavni potezi entitetskih vlasti Republike Srpske da uvedu Zakon o uspostavljanju paralelnog visokog sudskog i tužilačkog savjeta, jasan su pokušaj entiteta da jednostrano preuzme ustavne odgovornosti države, što bi predstavljalo kršenje ustava i pravnog poretka BiH", navodi se u saopštenju, nakon sjednice PIC-a.

Čeka se Izborni zakon

Mlaka reakcija međunarodne zajednice, pokušaj je da se kriza dodatno ne produbi, navodi naš izvor u diplomatskim krugovima u Sarajevu. Posebno zbog toga što usvojeni zakon u formi nacrta, nema nikakvu snagu u ovom trenutku i koji se očigledno koristi u predizborne svrhe.  

„Raspoloženje je takvo, da se još vagaju odluke koje bi mogle uslijediti, ali niko za sada ne želi da izlazi sa sankcijama, jer bi to smatraju, imalo negativne posljedice i na pregovore oko Izbornog zakona a što nikome u ovom trenutku ne treba", kaže naš izvor, podsjećajući da ni teoretski nije moguće da zakon stupi na snagu prije izbora. „Do tada će se vjerovatno strasti smiriti i krenuti u reforme koje svi očekuju.“

U prilog tome ide i stav PIC-a, koji dalje poziva poslanike iz RS, da u Parlamentu BiH rade na poboljšanju postojećeg zakona, jer su potezi napravljeni u Narodnoj skupštini neustavni i povećavaju prostor za korupciju.

"Konkretno, PIC ohrabruje poslanike izabrane iz Republike Srpske u Parlament BiH - i sve druge izabrane predstavnike - da usvoje izmjene i dopune Zakona o VSTV-u BiH u skladu sa preporukama Evropske komisije. Izmjenama će se ojačati integritet i poboljšati transparentnost pravosuđa", ističe se u saopštenju.

Ipak, ambasadori zemalja članica u zajedničkom saopštenju, sa izuzetkom Ruske Federacije, upozoravaju da će preduzeti „potrebne odgovore u koordinaciji sa visokim predstavnikom, uzimajući u obzir njegove nadležnosti i instrumente, kako bi osigurao puno poštovanje VSTS-a i suvereniteta i integriteta BiH".

EU će razmatrati mjere

Nešto konkretiji bili su iz EU, koja se odmah oglasila, a stav prenio portparol Peter Stano. Poručuje da je usvajanje ovog zakona u Narodnoj skupštini RS, neprihvatljvo kršenje ustavno- pravnog poretka BiH. Pozvao je lidere u RS da zaustave dalju eskalaciju, te da je EU spremna koristiti sve instrumente kako bi pomogla BiH da prebrodi krizu.

„Na zahtjev visokog predstavnika EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku, situacija u BiH i aktivnosti usmjerene ka narušavanju jedinstva zemlje, biće razmatrane na predstojećem Savjetu za spoljne poslove EU", najavio je Stano.

Rekacije probosanskih stranaka su očekivane. Sve do jedne, traže intervenciju međunarodne zajednice ali i suda i tužilaštva, zbog napada na ustavni poredak.

„Pokušaj jednostranog vraćanja nadležnosti je udar na ustavno-pravni poredak države. Ovdje sigurno ima elemenata državnog udara. Žalosno da ja kao poslanik NSRS moram upozoravati na ovakve stvari. Ne vidim razlog zašto se ovo nije pokušalo riješiti u Parlamentarnoj skupštini BiH, a naravno uz saglasnost oba entiteta, kako to procedure i predviđaju“, rekao je poslanik koalicije Zajedno za BiH u NSRS, Senad Bratić (SDA), tokom rasprave o ovoj tački dnevnog reda.

Srpsko–hrvatska podrška

U RS odbacuju da se radi o rušenju ustavnog poretka BiH, s obzirom da je kako tvrde, visoki predstavnik taj koji je narušio ustavni poredak, ukidanjem entitetkog VSTS-a i formiranjem državnog pravosudnog tijela.

„To tada je bilo neustavno. Ne- u- sta- vno! Udar je bio prethodno. Od 2011. godine se borimo sa ovim i ovo je način realizacije naše politike“, kaže srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik (SNSD).

Nakon što je izrazio divljenje tokom nedavnog obraćanja u Narodnoj skupštini i poručio sa govornice poslanicima da čuvaju RS, tu politiku i dalje prati predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović. Za njega usvajanje entitetskog zakona i formiranje entitetskog VSTS-a, nije sporno. Ukoliko je u skladu sa Ustavom. 

„Ono što je u skladu sa Ustavom BiH, meni nije problematično. A struka neka kaže šta je to u skladu sa Ustavom. Postoje institucije koje to bolje od Dragana razumiju“, kaže Čović.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, Halil Lagumdžija smatra da je problematična pozadina formiranja ovog entitetskog tijela, što bi u praksi moglo da izazove ogromne probleme.

„Ako vi formirate svoj VSTS, utičete na izbor dovođenjem ljudi koji će tamo odlučivati, pa onda oni postavljaju glavne tužioce, predsjednike sudova i sudije. To vam daje mogućost da to stavite pod kontrolu. Uslovno rečeno“, kaže Lagumdžija, zaključujući da bi to mmogao bti jedan od razloga zašto se želi osnovati VSTS RS.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.