Upitno članstvo Kosova u Vijeću Europe

Prije mjesec dana prijem Kosova u Vijeće Europe, najvišeg međuvladinog europskog tijela za ljudska prava, činilo se nadohvat ruke. Impresivnom većinom od 82 posto zastupnici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strassbourgu izglasali su prijem najmlađe europske države kao 47. članice. Ova je odluka uslijedila nakon preporuke bivše grčke ministrice vanjskih poslova Dore Bakoyannis, koja je prethodno ispitala prikladnost Kosova za članstvo.

No, unatoč jasnom glasanju, Kosovo sada nije na dnevnom redu godišnjeg Vijeća ministara vanjskih poslova 17. svibnja. Ključne zemlje Francuska, Italija i Njemačka iz tzv. 'grupe država Kvinte' osobito usporavaju. Države Kvinte, neformalna skupina koju čine i SAD i Velika Britanija, već dugo posreduju u sukobu između Kosova i Srbije.

Razlog zašto Kosovo zasad vjerojatno neće postati članica Vijeća Europe leži u kontroverznoj točki u takozvanom dijalogu o normalizaciji između Srbije i Kosova. Taj je dijalog svojedobno pokrenula EU i vodi se pod njezinim okriljem, ali se već duže vrijeme tu ništa ne zbiva. 

Jedna od spornih točaka je formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu, koja bi predstavljala sve kosovske Srbe. Kosovske vlasti se boje da bi ona mogla postati neka vrsta države u državi. Aludirajući na Republiku Srpsku u BiH, na Kosovu se govori o opasnosti od "bosnizacije" Kosova, odnosno trajne paralize i podjele zemlje. 

Samo mali korak?

Međutim, Njemačka i druge države Kvinte očekuju "opipljiv napredak u stvaranju zajednice općina sa srpskom većinom", kaže se u odgovoru njemačke vlade na upit DW-a. Konkretno: Kosovo bi trebalo proslijediti odgovarajući nacrt Ustavnom sudu zemlje, kako bi se ispitala njegova ustavna usklađenost. "Nedostaje samo mali korak kako bi Kosovo značajno povećalo broj pristalica za ulazak u Vijeće Europe", rekao je glasnogovornik vlade u Berlinu za DW.

Kosovo je najprije odbijalo ovaj korak. Premijer Albin Kurti isticao je da to nije uvjet za članstvo u Vijeće Europe. Pitanje zajednice općina dio je dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom koji se odvija pod pokroviteljstvom EU i tamo bi se o njemu trebalo dalje pregovarati. Sve drugo bi ugrozilo dijalog, rekao je Kurti za DW.

A onda je u srijedu šefica kosovske diplomacije Donika Gervalla-Schwarz u pismu predsjedavajućem Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Theodorosu Rousopoulosu navela da će do kraja svibnja Ustavnom sudu dostaviti Vladin prijedlog statuta Zajednice srpskih opština (ZSO). Taj prijedlog se, kako se navodi, temelji na nacrtu koji je predstavila njemačka Zaklada Friedrich Ebert.

Gervalla-Schwarz je navela da „ne samo da se jamči puno poštovanje Ustava i zakona Republike Kosovo, već se u isto vrijeme sprječavaju nedozvoljene intervencije izvana, kako u općinama tako i širom Kosova“.

Ona je navela da zbog toga ministri zemalja članica Vijeća Europe nemaju više prepreka da podrže ulazak Kosova u tu organizaciju.

No pitanje je, hoće li takva najava biti dovoljna, s obzirom da su Berlin, Pariz i drugi tražili da se proslijedi njihov nacrt statuta.
 

Agresivna kampanja Srbije

Frank Schwabe, šef njemačkog izaslanstva u Vijeću Europe, smatra "pogrešnim da se sada na mala vrata pokušavaju postići ciljevi, koji se nisu mogli postići u pregovorima Kosova i Srbije". Neki drugi stručnjaci pak smatraju da se ZSO ne može formirati i zato što se gradonačelnicima tih općina upravlja iz Beograda. "Ne postoji suglasnost samih uključenih općina. Bez toga, stvaranje zajednice općina ne bi bilo legitimno i bilo bi u suprotnosti s ustavom Kosova i statutima Vijeća Europe", kaže Gerald Knaus iz Inicijative za europsku stabilnost. 

Knaus također naglašava da je ovaj zahtjev država Kvinte uspjeh agresivne kampanje srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji godinama aktivno pokušava spriječiti članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama. Već ranije je Vučić uspio spriječiti članstvo Kosova u Interpolu i UNESCO-u.

Oliver Rolofs, stručnjak za sigurnost i bivši koordinator Münchenske sigurnosne konferencije, također kritizira toliki utjecaj Srbije na politiku EU-a prema Kosovu, tim prije što Beograd ima jače odnose s Rusijom i Kinom nego sa samom EU. "Agresivna politika Srbije, koju podržava Rusija, dovodi do eskalacije napetosti na Kosovu i u BiH. EU i SAD su do sada na ovu agresivnost odgovarale pomirljivošću, što pogoršava situaciju. EU dopušta da ju Srbija, kandidat za članstvo u EU-u, vuče za nos, umjesto da povuče jasnu crvenu liniju."

Slon u sobi

Kosovo je uz Bjelorusiju i Rusiju jedina europska država koja nije članica Vijeća Europe, pri čemu je Rusija izbjegla isključenje povlačenjem iz Vijeća 2022. godine. Za Kosovo bi članstvo u jednoj od najstarijih i najvažnijih međuvladinih organizacija u Europi bio daljnji korak ka učvršćivanju položaja u međunarodnoj zajednici.

Do danas je Kosovo, koje je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, službeno priznalo 116 zemalja, uključujući 34 u Vijeću Europe. S druge strane je ni pet zemalja EU-a ne priznaju kosovsku nezavisnost.

Frank Schwabe smatra da bi članstvo donijelo prednosti i za manjine u zemlji, uključujući Srbe: oni bi, pojašnjava Schwabe, u slučaju potrebe mogli zbog povrede svojih prava ići pred Europski sud za ljudska prava, čije su odluke obvezujuće za države članice.

Na Kosovu, premijera Albina Kurtija hvale zbog njegovog oštrog stava. Ali mnogi promatrači smatraju da bi bolje bilo više pragmatizma. Sada je neizvjesno hoće li podrška u parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe za pristupanje Kosova ponovno biti tako jaka sljedeće godine, kaže za DW Artan Muhaxhiri, politički analitičar iz Prištine. "Rigorozno odbijanje Kurtija moglo bi imati negativan utjecaj na odnose s EU-om i zemljama Kvinte. A paradoks je da će problem udruživanja zajednice i dalje biti slon u sobi. Konstantno izbjegavanje rješenja ovog problema samo će donijeti daljnje blokade."

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu