Ukrajina: Ustav sa mnogo nepoznatih

Nije se dugo čekalo na hladni tuš iz Moskve. Iz tamošnjeg Ministarstva spoljnih poslova poručuju da je prijedlog iz Kijeva o promjeni Ustava tek „vježba političke demagogije“. Tvrdi se da ukrajinski prijedlog nema mnogo veze sa februarskim sporazumom iz Minska, koji su predstavnici vlasti u Kijevu i proruskih separatista postigli uz posredovanje evropskih ministara. Slično o promjenama Ustava misle pobunjenici u Donjecku i Lugansku.

U Kijevu međutim tvrde da predložene izmjene najvišeg pravnog akta poštuju dogovor iz Minska „do poslednjeg zareza“. To je predsjednik Petro Porošenko rekao u četvrtak, prije nego što su poslanici izglasali da prijedlog novog Ustava pošalju na razmatranje Ustavnom sudu čija se odluka očekuje do kraja avgusta. Kako bi Ustav konačno bio usvojen, ukrajinski parlament mora da održi još dvije rasprave, te da ga konačno izglasa takozvanom „ustavotvornom većinom“ od 300 glasova. U četvrtak je ZA bilo 288 poslanika.

Pritisak Zapada

Radi se o drugoj ustavnoj reformi od donošenja dokumenta 1996. godine. Suština je primjena sporazuma iz Minska u odnosu prema teritorijama koje kontrolišu separatisti na istoku zemlje. Ukrajina se obavezala na decentralizaciju, odnosno davanje više ovlašćenja regionima. U predloženom članu 11 se detaljnije opisuje da pobunjenici iz Donjecka i Luganska mogu da računaju sa amnestijom, da će imati pravo glasa u postavljanju tužilaca i sudija te sopstvene snage bezbjednosti („narodnu miliciju“). Osim toga, Kijev se obavezuje da će sve to finansirati iz budžeta. Novi Ustav bi trebalo da stupi na snagu do kraja godine.

Kolika je važnost reforme vidjelo se i po prisustvu Viktorije Nuland, izaslanice američke vlade za Evropu. Prije glasanja ona se sastala sa brojnim ukrajinskim poslanicima i pokušala – očigledno sa mnogo uspjeha – da ih ubijedi da podrže promjene Ustava. Dva dana ranije su kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Fransoa Oland telefonirali predsjedniku ukrajinskog parlamenta. Stoga su pojedini političari u Kijevu govorili o zakulisnom pritisku Zapada.

„Ovim promjenama dajemo legitimitet za trenutni status okupiranih teritorija. To je poraz za Ukrajinu“, rekao je Serhij Trauta, bivši guverner Donjecka. I kijevski stručnjak za spoljnu politiku Bohdan Jaremenko kaže da je Ukrajina bila podvrgnuta moćnom pritisku zapadnih partnera. „Zapad pokušava da riješi konflikt na račun Ukrajine“, rekao je Jaremenko za DW. No politički najmoćniji čovjek Ukrajine – predsjednik Petro Porošenko – demantuje da je ikakvog pritiska bilo.

„Finansiranje kriminalaca“

Izvjesno je da reforma Ustava stavlja zemlju na tešku probu. To se vidjelo i na samom glasanju kada je se uzdržalo više od 20 poslanika Porošenkove partije. U Narodnom frontu premijera Arsenija Jacenjuka bilo je deset neposlušnih poslanika. Gromoglasni aplauz za promjene Ustava čuo se jedino od poslanika „Opozicionog bloka“ koji čine partijski drugovi svrgnutog i odbjeglog bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča.

Glasovi kritike u Kijevu sve su glasniji. Tvrdi se da Ukrajina avansno ispunjava dogovore iz Minska dok proruski separatisti – uprkos najavama i obećanjima – još nisu povukli naoružanje niti zatvorili granicu sa Rusijom. Tu se mora dodati da za te tačke sporazuma iz Minska nisu bili predviđeni rokovi. „Bilo kakav posebni status za Donbas legitimiše ruske trupe i plaćenike na ukrajinskoj teritoriji“, kaže Oksana Sirojid, potpredsjednica parlamenta koja važi za najglasniju kritičarku reforme. Njena partija Samopomoć dio je vladajuće koalicije, ali je glasala protiv promjena Ustava.

O „kapitulaciji“ pred Vladimirom Putinom i separatistima govori Serhij Rahmanjin, poznati komentator kijevskog nedjeljnika Zerkalo tišnja. „Predlaže nam se da ne kaznimo kriminalce i još da ih finansiramo iz budžeta“, napisao je Rahmanjin nakon glasanja u parlamentu. On prognozira da reforma Ustava neće donijeti željenu deeskalaciju. Naprotiv, doći će do zaoštravanja i novih sukoba, smatra ugledni novinar.