Ukraden simbol holokausta u Dahauu

Kroz ova vrata su tokom vladavine nacionalsocijalista svakodnevno deportovani zatvorenici. Ona su zbog toga simbol patnje zatočenih. Cinični natpis "rad oslobađa" važi za primjer trivijalizacije nacističke propagande i nezamislive patnje logoraša. Sve je to povezano sa uništenjem miliona ljudi.

Još se ne zna počinilac

Nadležna kriminalistička policija traga za onima koji su skinuli željezni natpis. Istražioci polaze od toga da je bilo više počinilaca ovog nedjela. Ukradena crna željezna vrata su velika i teška i morala su biti odvezena nekim vozilom. U memorijalnom centru Dahau ne postoje nadzorne kamere. Centar se doduše nadgleda 24 sata dnevno, ali je čitav kompleks ogroman.

Policija smatra da su lopovi najvjerovatnije iskoristili vrijeme između stražarskih obilazaka. "Istraga se vodi u svim pravcima. Ne možemo da isključimo ni da su počinioci neonacisti, kao ni da je riječ o nekom sumanutom kolekcionaru", kazao je portparol policije.

"Napad na sjećanje"

"Ovo je novi kvalitet energije skrnavljenja", kazala je Gabrijela Hamerman koja rukovodi Meomorijalnim centrom Dahau. "Ovo je do sada najteži napad na zgrade i sam memorijalni centar." Direktor fondacije Bavarska spomen obilježja, Karl Freler krađu je označio kao "sramni čin". "Krađa je napad na samu bit spomen obilježja", kazao je bavarski ministar kulture Ludvig Špaenle. On je ubijeđen da je krađa ideološki motivisana.

Krađu najoštrije osuđuje i rukovodilac memorijalnog centra u poljskom Aušvicu, Pjotr Civinski. "To je napad na simbol, to je napad na sjećanje". Jer, upravo u Dahauu su postavljene osnove za Aušvic ali i druge koncentracione logore.

Model za nacističke logore uništenja

Dahau širom svijeta važi kao simbol nacističkih zločina. Adolf Hitler je bio tek nekoliko nedjelja na vlasti, kada je u martu 1933. u bavarskom gradiću Dahau osnovan prvi njemački koncentracioni logor. On je bio model za mnogobrojne koncentracione logore koji su kasnije uspostavljeni.

U Dahau su prvo sprovođeni politički protivnici nacional-socijalizma, potom kriminalci, zatim Sinti i Romi, homoseksualci, ali prije svih Jevreji. Radno sposobne zatočenike slalo se na prinudni rad na izgradnju ulica ili na šljunkare, a na samom početku rata najvći broj njih je radio u pogonima za proizvodnju oružja.

Od 1933. do 1945. u Dahauu je bilo zatočeno ukupno više 206.000 ljudi iz cijele Evrope. Više od 41.000 njih nije preživjela prinudni rad - skoro isto toliko koliko Dahau ima stanovnika. Zatvorenike je oslobodila američka vojska 29. aprila 1945. Tog dana je u logoru bilo 32.335 ljudi.

Memorijalni centar u nekadašnjem logoru osnovan je tek 1965. - 20 godina nakon oslobađanja. Mnogim ljudima u Dahauu je teško zbog toga što će ime njihovog grada ostati zauvijek asocijacija na nezamislivi zločin. Decenijama već žene odlaze u minhenske bolnice na porođaja kako njihovoj djeci u rodnom listu i u ličnoj karti ne bi stajalo Dahau.

Slična krađa i u Aušvicu

U decembru 2009. su lopovi po nalogu švedskih neonacista ukrali natpis "rad oslobađa" ("Arbeit macht frei") koji je stajao iznad kapije na ulasku u nekadašnji njemački koncentracioni logor Aušvic. Ovaj čin je izazvao gnjev širom svijeta. Lopovi su pretesterisali natpis na tri dijela i zakopali u jednoj šumi. Samo tri dana kasnije uhapšen je veliki broj osumnjičenih. Švedski nalogodoavac krađe osuđen je na skoro tri godine zatvora.