Ujedinjene nacije - nemoćne u krizi

Bila je to dramatična borba, a na kraju - makar jedan signal: Savjet bezbjednosti UN donio je zajedničku rezoluciju o bliskoistočnom ratu, iako sa mnogo kompromisa koji su mukotrpno ispregovarani. To najmoćnije tijelo UN poziva na povećanje humanitarne pomoći za oko dva miliona ljudi u Pojasu Gaze. Ali nema poziva na hitan prekid vatre kako je bilo planirano. Jer samo tako oslabljen tekst omogućio je SAD, izraelskoj sili zaštitnici, da ne stavi veto već da se uzdrži, kao i Rusija.

Glasanje koje je danima odlagano, svađa oko svake rečenice u tekstu rezolucije - na kraju godine samo ilustruju bespomoćnost u kojoj se nalazi Savjet bezbjednosti UN.

Poslije ruskog agresorskog rata u Ukrajini, sukob na Bliskom istoku podijelio je UN kao što je to rijetko bio slučaj, rekla je njemačka ambasadorka u UN Antje Lendertse njujorškom studiju ARD prije posljednjeg glasanja: „Ako pogledate strašnu eskalaciju na Bliskom istoku, Savjetu bezbjednosti je zaista trebalo mučno mnogo vremena da pronađe zajedničku poziciju".

Odnosi između Izraela i UN na najnižoj tački

Savjet bezbjednosti UN još uvijek nije pronašao zajedničku pozociju. Sa izuzetkom jedne rezolucije o humanitarnom prekidu vatre, svi pokušaji donošenja rezolucija o Gazi su bili neuspješni. SAD se protive svemu što bi moglo da izazove nelagodu u Izraelu i insistiraju na pravu Izraela na samoodbranu. Arapske zemlje odbijaju da poimence osude Hamas i njegove terorističke akcije. Savjet bezbjednosti UN je interno pocijepan.

A Izrael postaje sve više izolovan na svjetskoj sceni, kaže Ričard Gauan, posmatrač UN iz trusta mozgova „Krizna grupa”:

„Izrael je vrlo jasno stavio do znanja da će odbaciti sve rezolucije i ignorisati svaku kritiku od strane UN. Izraelci vjeruju da je cijeli sistem UN protiv njih."

Od 7. oktobra ionako napeti odnosi između Izraela i UN dostigli su najnižu tačku. Izraelski ambasador u UN Gilad Erdan čak je pozvao generalnog sekretara Antonija Gutereša da podnese ostavku jer je podsjetio Izrael na odgovornost da poštuje ljudska prava.

Uznemiren podacima Hamasa - da je u Pojasu Gaze najmanje 20.000 mrtvih - uključujući i zaposlene u UN, kojih je stradalo više nego u bilo kom sukobu do sada, Gutereš je u novembru čak aktivirao instrument koji je samo nekoliko njegovih prethodnika ranije koristilo: pozvao se na član 99. Povelje UN i time se umiješao u dnevni red Savjeta bezbjednosti. Šef UN je na dnevni red stavio raspravu o prekidu vatre. U Savjetu bezbjednosti rezolucija je propala zbog veta SAD.

„Globalna zajednica ove godine ne koristi konstruktivno institucije i instrumente koje UN imaju na raspolaganju", kaže njemačka ambasadorka Lendertse.

Kritika na račun Gutereša

Mnoge diplomate UN iz raznih regiona su sve više frustrirani: Kritike na račun šefa UN iza zatvorenih vrata su sve češće. Generalni sekretarijat je nepovezan sa organima UN. Gutereš mnogim stvarima pristupa previše crno i bez neophodnog diplomatskog umijeća i senzibilnosti.

Činjenica je da organizacije UN trenutno nemaju mnogo drugih opcija, kaže posmatrač UN Govan:

„Generalni sekretar Gutereš i cijeli sistem UN za sada se koncentrišu na humanitarnu pomoć – bilo u Avganistanu ili u Gazi. To je ono što UN mogu, ali ne mogu da zaustave ratove."

Dugogodišnji Visoki komesar UN za izbjeglice s pravom stavlja snažan naglasak na humanitarni angažman. Ali on je gluh za misije plavih šljemova. On ne promoviše dovoljno konstruktivne rasprave, na primjer o stabilizaciji i razvoju zemalja nakon sukoba.

Ove godine bez uspjeha u rješavanju sukoba

Gutereš je uspješno pregovarao o sporazumu o žitaricama u ukrajinskoj krizi. Ali Moskva ljetos nije produžila sporazum o izvozu žitarica iz Ukrajine. Upravo u mnogim zemljama Afrike i Azije, već duže vrijeme jenjava spremnost da se krvari za rat u Istočnoj Evropi.

Osim toga, sukobi i dalje tinjaju u zapadnoj i centralnoj Africi. Zbog toga je 2023. bila jedna od najtežih godina za UN poslije dugo vremena, kaže Ričard Gauen:

„Veliki jaz između Rusije i zapadnih zemalja u Savjetu bezbjednosti UN postao je još veći. Mislim da smo se svi fokusirali na Ukrajinu i Gazu".

Ali takođe je važno vidjeti: „UN nisu uspjele da zaustave rat u Sudanu. Mirovne snage UN takođe su morale da napuste Mali". Ove godine UN nisu uspjele da riješe nijedan sukob na svojoj agendi.

UN u krizi povjerenja

Geopolitičke promjene, raskol u Savjetu bezbjednosti, dilema između morala i diplomatskih obećanja: manevarski prostor UN ograničen je dubokom krizom povjerenja, kaže Gauen.

Pritom bi UN 2024. bi mogle da preuzmu velike zadatke, barem u Gazi: „Podrška obnovi, pružanje osnovnih usluga za Palestince", kaže Gauen.

Govori se i o tome da UN tamo uspostave privremenu administraciju. „Ali sumnjam u to." Međutim, ako iko tamo ima autoritet da pomogne ljudima u Pojasu Gaze, onda su to organizacije UN, kaže Gauen.

To je snaga koju kritičari Ujedinjenih nacija često zanemaruju, kaže njemačka ambasadorka Lendertse. Jer UN su širom svijeta na licu mjesta, posebno sa svojim razvojnim i humanitarnim instrumentima.

„Mislim da moramo da počnemo sa humanitarnim angažovanjem tako što ćemo razmotriti da li je zapravo opravdano kritikovati same Ujedinjene nacije ili su možda više krive države članice koje ne koriste UN ili ih ne podržavaju dovoljno.

Njemačka i UN

Njemačka nastavlja da podršku UN postavlja kao prioritet: kao drugi najveći donator cijelom sistemu UN i drugi najveći bilateralni donator humanitarne pomoći.

Ove godine je proslavljeno 50 godina članstva Njemačke u Ujedinjenim nacijama. Kancelar Olaf Šolc i ministarka inostranih poslova Analena Berbok otputovali su u Njujrok sa ogromnom delegacijom kako bi to proslavili na marginama zasijedanja Generalne skupštine. Ogromna zabava bila je i početni signal za sljedeću rundu prijava: Njemačka želi da postane stalna članica Savjeta bezbjednosti – ali to je daleka budućnost.

U novoj godini počinje zvanična runda prijavljivanja za sljedeće rotirajuće mjesto u Savjeta bezbjednosti UN, koje će postati dostupno 2027. Rivali su Austrija i Portugal Plan za 2024. takođe uključuje pripremu samita o budućnosti zajedno sa Namibijom. Glavni cilj je stvaranje instrumenata i mreža kako bi se savladavali sukobi između velikih sila i krize.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu