Turskoj se ne žuri da se Finska i Švedska pridruže NATO-u

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu djelovao je kao hladan tuš na težnje Švedske i Finske da brzo pristupe NATO-u, rekavši da unatoč određenom napretku te zemlje nisu ispunile sve uvjete trostranog sporazuma, koji je postignut kako bi im se omogućio ulazak u vojni savez .

"Obje zemlje izražavaju predanost memorandumu, ali ono što je važno je provedba", rekao je Cavusoglu na press konferenciji s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Istanbulu u četvratak, saopćila je turska televizija TRT.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u u maju, nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali su se suočile s protivljenjem Ankare, koja je optužila ove zemlje da podupiru "terorizam" pružanjem utočišta kurdskim militantima koje traži turska država.

Tri zemlje postigle su dogovor u junu, kojim su se nordijske države obvezale na "brzo rješavanje zahtjeva Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam" i ukiidanje navodnog embarga na oružje Ankari. Sporazum je uklonio jedinu veliku prepreku za pridruživanje zemalja vojnom savezu. Za njihovo članstvo neophodan je jednoglasni pristanak svih 30 članica NATO-a. 

Stoltenberg: „Vrijeme je"

Cavusoglu je naglasio da su napravljeni pozitivni koraci, poput onih o pravilima izvoza oružja. "Ali trenutno ne možemo reći da su te zemlje ispunile sve obaveze", rekao je ministar.

Stoltenberg, koji se nedavno sastao s čelnicima obiju nordijskih zemalja, rekao je da one daju svoj doprinos provedbi zajedničkog memoranduma." Vrijeme je da poželimo dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj kao punopravnim članicama NATO-a", dodao je on.

Pridruživanje ova dva bliska partnera NATO-u je ključno kako bi se spriječio nesporazum ili pogrešna procjena u Moskvi i kako bi se poslao jasan znak da vrata savezništva ostaju otvorena, naglasio je Stoltenberg.

Vremenski plan ostaje nejasna

Sporazum Finske i Švedske sa Turskom je pozdravljen kao napredak kada je potpisan na Samitu NATO-a u Madridu. Ali nedugo nakon toga, turski predsjednik Redžep Taib Erdogan zaprijetio je zamrzavanjem procesa prijema zbog navodnog odugovlačenja s izručenjima turskih državljanja, koji se sumnjiče za terorizam a koji sun potražili utočište u ovom zemljama. 

Sada, nekoliko mjeseci nakon toga, samo Turska i Mađarska još nisu ratificirale pristupanje Finske i Švedske NATO-u. Očekuje se da će Budimpešta to uskoro učiniti. Finski predsjednik Sauli Niinisto izrazio je uvjerenje u objavi na twitteru u srijedu da "Finska može računati na Mađarsku" kada je u pitanju ratifikacija pristupa NATO-u. On je to napisao nakon razgovora s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

Kao što je Cavusoglu nagovijestio u četvrtak, pritužbe Turske uglavnom se odnose na Švedsku, koja ima znatnu kurdsku dijasporu i reputaciju velikodušnog odnosa prema političkim prognanicima i izbjeglicama.

Cavusoglu je izrazio optimizam da će promjena vlade u Švedskoj pomoći da se riješe ovi problemi.

Obje kandidature za NATO su međusobno povezane, tako da Helsinki mora čekati Stockholm.

Stoltenberg bi se također trebao sastati s Erdoganom u petak u Istanbulu tokom njegova posjeta Turskoj.

Od posebnog interesa za Ankaru su turski građani, koji su navodno povezani s Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koja je pokrenula pobunu protiv turske države 1980-ih i koja zahtijeva jednaka prava u Turskoj za ovu manjinu. Sukob je odnio oko 40.000 života. Turska, Sjedinjene Države i EU proglasile su PKK terorističkom organizacijom.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu