Zeleno svjetlo za ulazak Švedske i Finske u NATO

Pregovori turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, finskog predsjednika Saulija Niinistöa i švedske premijerke Magdalene Andersson otegli su se do kasnih večernjih sati, tako da su oni propustili svečanu večeru sa španskim kraljem. Na kraju su ministri vanjskih poslova ipak potpisali zajednički memorandum, koji je otvorio put za ulazak dviju nordijskih zemalja u NATO. "To je istorijski sporazum, koji pokazuje da savez uvijek može pronaći zajednička rješenja", izjavio je generalni sekretar NATO-a. 

Spor oko kurdskih separatista

Turski predsjednik Erdogan se protivio pristupanju Finske i Švedske NATO-u, kada su ove dvije zemlje u maju izrazile želju za pridruživanjem. Neposrednu radost zbog stupanja u savez dvije nove i vojno dobro pozicionirane članice NATO-a pratila je diplomatska glavobolja i traženje izlaza iz komplicirane situacije koja je predstavljala ucjenu. Erdogan je optužio Švedsku za pružanje utočišta teroristima PKK (Kurdske radničke partije) i zatražio dalekosežne ustupke od vlade u Štokholmu. Nedavno je Ankara dostavila listu sa više od 40 navodno osumnjičenih za terorizam i zatražila njihovo izručenje.

"Naš zajednički memorandum naglašava predanost Finske, Švedske i Turske da jedna drugoj pruže punu podršku u slučaju prijetnji međusobnoj sigurnosti", napisao je finski predsjednik nakon potpisivanja sporazuma. Ali šta to zapravo znači? Generalni sekretar NATO-a pohvalio je susret predstavnika triju zemalja rekavši kako je on bio izuzetno konstruktivan. Olako je prešao preko činjenice da je Turska iz vlastitog političkog interesa cijeli odbrambeni savez uzela kao taoca.

"Nijedna zemlja nije više stradala od terorističkih napada od Turske", objasnio je Jens Stoltenberg, ne odgovarajući na pitanje zašto je cijeli NATO dopustio Erdoganu da ga ucjenjuje, samo zato što turski predsjednik ima problem s izbjegličkom politikom koju vodi Švedska. Turska vlada dugo je optuživala Švedsku da je primila članove PKK koji „nastavljaju svoje političke aktivnosti u zemljama koje im pružaju utočište". EU, SAD i Turska klasificiraju PKK kao terorističku organizaciju.

Ankara je također kritizirala obustavu isporuke oružja Turskoj 2019. zbog protivljenja Stockholma i Helsinkija uzrokovanog turskim vojnim operacijama u Siriji i optužila posebno Švedsku da podržava kurdske skupine u sjevernoj Siriji, koje smatra bliskim PKK-u. Sedam dana prije samita  u Madridu je glasnogovornik vladajuće stranke AKP u Ankari najavio da Turska ostaje čvrsto pri svom stavu i da će, ako bude potrebno, na godinu dana odgoditi pridruživanje Švedske i Finske NATO-u.

Koja je cijena ulaska u NATO?

Nakon ovakve prijeteće kulise, generalni sekretar NATO-a bio je sretan što se spor mogao riješiti prije samita na vrhu u Madridu. Stoltenberg je uvjeren je da će sada sve teći brzo i glatko i bez daljnjih poteškoća. Švedska i Finska su se obavezale prema Turskoj da će povećati saradnju u borbi protiv terorizma, izmijeniti vlastito zakonodavstvo po tom pitanju, suzbijati terorizam i zaključiti sporazum o izručenju, rekao je Stoltenberg.

Potom su ga novinari upitali kakve će posljedice imati ovaj sporazum za kurdske novinare i političare u egzilu. "Finska i Švedska spremne su sarađivati ​​s Turskom na izručenju osumnjičenih za terorizam", odgovorio je Stoltenberg i dodao kako će se pri tome uzimati u obzir vladavina prava i nacionalno zakonodavstvo. Međutim, izručenja su malo vjerojatna, budući da je Evropski sud za ljudska prava u više navrata kritizirao Tursku zbog političkih procesa i progona političkih protivnika. Šta Madridski sporazum zapravo znači za kurdske aktiviste u Švedskoj i Finskoj, postat će jasno tek narednih dana i sedmica, kada sporazum bude implementiran.

Više novca, više vojnika, više oružja

Na samitu bi, pored poziva Švedskoj i Finskoj da uđu u Sjeveratlanski savez, trebao pasti dogovor o povećanju broja vojnika na istočnoj granici NATO-a na 300.000. Izražena je želja za više vojnika, više opreme i više novca. I tu se pojavio kancelar Olaf Scholz s velikim planovima: "Budući izdaci Njemačke za odbranu, koji su uslijedili nakon ruske invazije na Ukrajinu, prerasti će u najveći evropski doprinos NATO-u. Radi se na  izgradnji najveće konvencionalne vojske unutar NATO-a u Evropi", rekao je Scholz u intervjuu za ARD. On je obećao i da će Njemačka u budućnosti držati cilja NATO-a o izdvajanju dva posto BDP-a  za odbranu.

Godinama je Berlin bio kritiziran da ne ulaže dovoljno novca u naoružanje. Nakon početka rata u Ukrajini, kancelar je najavio izdvajanje jednokratnih sredstava u visini od 100 milijardi eura za modernizaciju i nadogradnju nedovoljno finansirane njemačke vojske Bundeswehra. Njemačka vlada će u sljedećih nekoliko godina na odbranu trošiti u prosjeku "70 do 80 milijardi godišnje". Rat u Ukrajini doveo je do preispitivanja situacije, kada je riječ o izdacima za vojsku.

Ministrica obrane Christine Lambrecht i njena nizozemska koleginica po funkciji najprije su u Madridu objavile da će Ukrajini biti isporučeno još šest samohodnih haubica. "Zajedno s Nizozemskom već smo poslali dvanaest tenkovskih haubica 2000 i obučili ukrajinske vojnike da njima upravljaju. Moj kolega Olexiy Resnikov (ukrajinski ministar obrane) tražio je još dvanaest, a mi smo u Njemačkoj odlučili poslati tri dodatne haubice. To je zajedno s haubicama iz Nizozemske ukupno šest komada." Prema riječima njemačke ministrice, sa ove tri haubice Njemačke je dostigla apsolutnu granicu, kada su u pitanju njene mogućnosti ali da se Ukrajina sada mora podržati.

Ministrica odbrane razgovarat će sa španjolskom stranom o najavi ove zemlje da će poslati tenkove Leopard u Ukrajinu čim odluka bude donesena, rekla je Christina Lambrecht. Do sada je savezna vlada odbijala slati borbene tenkove iz vlastitih zaliha u ratno područje. Što se tiče pojačanja trupa na istočnom krilu NATO-a, ministrica je potvrdila njemačku ponudu da se u tu svrhu stavi na raspolaganje divizija Bundeswehra. To znači 15.000 vojnika i potreban materijal i opremu, što između ostalog znači: 20 brodova i 60 vojnih aviona. "NATO će značajno ojačati i pokazati da se možemo osloniti jedni na druge", zaključila je njemačka ministrica odbrane Christina Lambrecht.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu