Erdogan stvara "generaciju vjernika"
11. august 2019
U turskoj javnosti se već sedmicama vodi debata o manjkavostima obrazovnog sistema. Izazvao ju je jedan izvještaj turskog Ministarstva za nacionalno obrazovanje. U njemu se navodi rezultat studije ABIDE o stepenu znanja turskih učenika, koja je nešto poput PISA-studije u Njemačkoj. Studija je pokazala da turski učenici imaju velike deficite, prije svega kada je u pitanju matematika i turski jezik.
Mnogi u opoziciji smatraju da su za to odgovorne škole Imam Hatip. To su škole čije je težište na vjeri i čiji je prioritet vjerska grupa predmeta. One veliki akcenat stavljaju na Kuran i učenje Božijeg poslanika Muhameda. Ranije su te škole služile za školovanje imama, ali je islamsko-konzervativna Erdoganova partija AKP sprovela reformu školskog sistema kako bi škole "bolje prilagodila potrebama društva".
Reforma je dovela do toga da su posljednjih godina škole sa akcentom na vjerskoj nastavi počele nicati kao gljive poslije kiše. Prema navodima Ministarstva za nacionalno obrazovanje broj vjerskih škola se utrostručio. Prvobitno ih je ukupno bilo 1.099 a sada ih ima 3.286 I broj gimnazija Imam Hatip za školovanje imama je porastao sa 537 na 1.605 - te gimnazije pohađa sada 620.000 učenika u Turskoj.
Kako bi se omogućilo osnivanje takvih škola, mnoge državne škole su prestruktuirane, veoma često bez saglasnosti roditelja i učenika. Perihan Özgün je jedna od majki, koja je demonstrirala protiv takvog reformiranja škola.
Posebno je ljuti što je u školi, koju pohađa njeno dijete u Istanbulu i koja se zove "60. Yil – Sarigazi", došlo do zapostavljanja učenika "nevjernika". Pola gimnazije koju pohađa njen sin radi po starom školskom sistemu, a pola je pretvoreno u vjersku školu. Razredi u vjerskom dijelu škole imaju manje učenika, čistiji su i uredniji a i školske takse su manje.
Jasna veza između reforme i lošeg znanja učenika
Kritičari vide jasnu vezu između lošeg uspjeha turskih učenika i nicanja velikog broja novih škola Imam Hatip. Stalno se naglašava da prilikom upisa na fakultet posebno učenici Imam Hatip-škola imaju problem da polože prijemni ispit.
Podaci Ministarstva za nacionalno obrazovanje potvrđuju ove kritike: Samo 38 posto mladih je 2018. godine uspjelo da položi prijemni ispit i da se upiše na fakultet.
I sama turska vlada uviđa da tu postoji problem i govori o potrebi za poboljšanjem. Ministarstvo za nacionalno obrazovanje je 2016. započelo sa "Projektom na polju prirodnih i društvenih nauka". "Radi se o nastojanju da se poboljša uspjeh apsolvenata gimnazija Imam Hatip na prijemnim ispitima ali i o tome da se u nastavne planove integrira više predmeta iz oblasti društvenih i prirodno-matematičkih nauka", pojašnjava Özgenur Korlu iz Inicijative za reformu obrazovanja (ERG).
Ali, to ipak nije pomoglo da se uspjeh na prijemnim ispitima popravi, kaže Özgenurs. "I dalje najbolji uspjeh imaju učenici anadolijevih gimnazija (Anadolu Lisesi) i prirodno-matematičkih gimnazija.
Alija Aydina, generalnog sekretara Sindikata za slobodno obrazovanje, smeta što se u cijeloj diskusiji previše fokusira na vjerske škole. "Prije nego što pređemo na nedostatke Imam Hatip-škola, trebali bismo da se fokusiramo na strukturalne probleme našeg cijelog obrazovnog sistema", kaže Aydin.
Erdogan stvara "generaciju vjernika"
Turski predsjednik Erdogan je sam kao dijete pohađao školu Imam-Hatip u Istanbulu. Tada su takve škole bile rijetke. Ali, od kako je došao na vlast, on je od vjerskih škola napravio mainstream. To je bilo nešto što mu je posebno ležalo na duši.
U prošlosti je često isticao da bi želio da u Turskoj izraste "generacija vjernika". Intervencijama na polju obrazovanja i vaspitanja mladih on odavno pokušava da mladoj generaciji usadi u glavu konzervativno-islamske vrijednosti. Stoga se može pretpostaviti da mu je religioznost turskog učenika u najmanju ruku podjednako važna kao njihovo svjetovno obrazovanje.