Diyanet u službi islama i turske nacije

Osnivač Republike Turske je želio stvoriti modernu državu. Ta država ne bi, kao za vrijeme Osmanskog carstva, trebala biti pod uticajem islamskih vjerskih učenjaka. Zbog toga je osnivač Republike, Mustafa Kemal Atatürk, ukinuo kalifat i smanjio moć vjerske birokratije. Međutim, on nije prekinuo sve veze između države i islama. 3. marta 1924. godine je osnovao Upravu za vjerska pitanja, Diyanet. Ta uprava se pored ostalog brine o imamima u džamijama i odlasku hadžija u Meku.

Servisno i kontrolno tijelo

Diyanet je više od servisne službe za muslimane. Prije svega je na početku bio i kontrolno tijelo. „Islam je u godinama osnivanja Republike Turske viđen kao prijetnja“, kaže stručnjak za Tursku Dirk Tröndle, koji je istraživao istorijat Diyaneta. Tröndle u razgovoru za Deutsche Welle (DW) kaže da je izvorni zadatak Diyaneta bio da islam drži dalje od državnih institucija.

Međutim, prema viđenju socijaloga i politologa, Leventa Tezcana, to se u međuvremenu promijenilo. Prije svega nakon vojnog puča 1980. godine su vlasti postale aktivni dio vjerske politike. “Upravo je vojska bila ta koja je religiju smatrala lijekom protiv komunizma, socijalizma i lijeve ideologije u Turskoj”, kaže Tezcan. “Otkako je na vlasti premijer Recep Tayyip Erdogan, ta aktivna vjerska politika je još više raširena”, objašnjava docent Univerziteta Tilburg u Holandiji. “Diyanet određuje šta je prava religija”, kaže Tezcan. Direktno nadređeni direktoru Uprave za vjerska pitanja (Diyanet) je premijer. „Onda možete zamisliti koliko jedna takva insitucija slobodni i nezavisno od politike može djelovati“, kaže Tezcan.

Širenje islama

Predstavnici Diyaneta negiraju političku umiješanost u njihov rad i ističu svoje islamske ciljeve. Šef odjela za strateški razvoj, Necdet Subasi, navodi dva glavna zadatka. Uprava prije svega želi širiti prave osnove islama jer u današnje vrijeme, kada se informacije razmjenjuju dosta brzo, više nije lako razlikovati šta je islamsko, a šta nije. Subasi kaže da je cilj Diyaneta pužanje pravih informacija o islamu i da će muslimansku religioznost razvijati na bazi takvog tumačenja islama.

Takav razvoj se najbolje može primijetiti u stavu prema ženama. Tako je počeo veliki projekat u okviru kojeg se iz islamskih naslijeđa brišu izjave koje su neprijateljski nastrojene prema ženama. Osim toga, neke teologinje su imenovane za zamjenike muftija. Za šefa odjela uticajnog odjela za strategije u Diyanetu je to dobar model koji može biti primjer drugima. Slična Uprava za vjerska pitanja u drugim islamskim zemljama ne postoji.

Više od 100.000 vjerskih službenika

Ured za vjerska pitanja danas zapošljava više od 100.000 imama, vjeroučitelja, muftija i mujezina. Diyanet je zadužen za 85.000 džamija u zemlji. Budžet Diyaneta je prošle godine porastao na oko 1,9 milijardi eura. To je daleko veći budžet nego budžet ministarstva zdravlja, unutrašjih i vanjskih poslova, izračunali su turski mediji. Diyanet se također brine i o muslimaima u inostranstvu koji su turskog porijekla. Poreske platiše u Turskoj snose troškove rada oko 1.600 imama u Evropi, Americi i Australiji. Samo u džamijama njemačke sestrinske organizacije, Tursko-islamske unije, DITIB, radi 800 imama.

Kritičari traže promjene

U međuvremenu i u Turskoj postoje žalbe na rad Uprave. Kritičari sve više traže ukidanje ili čak reformu Diyaneta. Država koja u ustavu navodi da je laicistička, vjerski život ne smije organizovati preko vlasti. Predstavnici alevija u Turskoj, kojiih ima između 15 i 20 miliona, žale se da Uprava za vjerska pitanja samo propagira sunijski islam koji žele nametnuti i alevijama koje imaju svoje vlastite vjerske tradicije.

Subasi sa druge strane brani uvezivanje Diyaneta u državne strukture. „U tradiciji našeg turskog islama je jača podjela države i vjere nezamisliva“, kaže šef odjela uticajnog odjela za strategije.

Politolog Levent Tezcan kaže da je diskusija o odvajanju Dianeta od države i njene vlade suvišna. Trenutno je to teško očekivati. Premijer Erdogan formira vlast koja je u skladu sa njegovom politikom. On je rekao da mu je cilj da u politiku uvuče vjerski nastrojene mlade. U tome bi mu trebao pomoći Diyanet. U aktuelnom sporu između Erdoganove vlade i sljedbenika Fetulahha Gülena, predsjednik Diyaneta Mehmet Görmez se stavio na stranu vlade. „Mislim da je došlo vrijeme da Turska mora temeljno razmisli o ovom vjerskom režimu“, upozorava Tezcan.

Autor: Adreas Gorzewski / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Belma Šestić