Trump promijenio mišljenje o NATO-u

Donald Trump se jasnim riječima izjasnio za NATO. Želi surađivati s drugim zemljama kako bi se ojačao taj vojni savez, kazao je predsjednik SAD-a tijekom zajedničke konferencije za medije s generalnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Bijeloj kući.

Pritom je Trump povukao svoje prijašnje izjave o NATO-u. "Ranije sam govorio kako je NATO opsoletan (prevaziđen i zastario). No, on više nije opsoletan", kazao je Trump. Stoltenberg je izjavio kako je vodio "veoma pozitivan i produktivan" razgovor s predsjednikom SAD-a i naglasio kako se slaže s Trumpom u tome da članice Saveza ubuduće moraju biti ažurnije u podmirivanju svojih financijskih obveza. 

Težište: obrana od terorizma

Kako Trump tako i Stoltenberg su istaknuli značaj NATO-a u borbi protiv terorizma. Stoltenberg je kazao kako, kao i Trump, smatra da NATO u borbi protiv terorizma mora više učiniti. Istaknuo je kako je zahvalan za američki angažman u smislu sigurnosti u Europi te da se s Trumpom dogovorio o tome da borba protiv terorizma bude jedna od top tema tijekom narednog summita NATO-a koji je planiran za svibanj.

"Jak NATO je dobar za Europu, ali i za SAD", kazao je Stoltenberg. Pritom je podsjetio da na to da su i Sjedinjene Američke Države u prošlosti profitirale od NATO-a: "Prvi put da je NATO primijenio članak 5 je bilo nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. u SAD-u te je najveća NATO-misija tada realizirana kao podrška SAD-u u Afganistanu."

Danas ovako, sutra onako...

Odnos vojnog saveza prema njezinom financijski i vojno najvažnijoj članici - SAD-u - bio je uzdrman nakon proturječnih izjava američke administracije o važnosti NATO-a. Trump je tijekom izborne kampanje opetovano izrazio sumnje u opstanak NATO-a i Savez nazvao zastarjelim. Drugom prilikom je, međutim, također kazao: "Ja sam veliki fan NATO-a."

Na pres-konferenciji sa Stoltenbergom je Trump, međutim, ponovno ustrajno zatražio da druge članice ispunjavaju svoje financijske obveze. "Kad druge zemlje plate svoj financijski udio, umjesto da se oslone na SAD kako bi se izjednačila razlika, onda ćemo svi biti sigurniji i naše partnerstvo će biti ojačano", kazao je predsjednik SAD-a. Na planiranom summitu u svibnju će biti riječi i o izdacima u svrhe obrane te bi trebalo doći do odluke trebaju li saveznici izraditi nacionalne planove za postizanje cilja od dva posto koje zahtijevaju Sjedinjene Američke Države.

Šefovi vlada i država 28 članica NATO-a su 2014. godine u britanskom Walesu zajednički odlučili svaka članica Saveza svoje izdatke za obranu treba u roku jednog desetljeća povećati na najmanje dva posto BDP-a. Prema najnovijem godišnjem izvješću NATO-a, 2016. godine su, pored SAD-a, tek Grčka, Estonija, Velika Britanija i Poljska uspjeli ostvariti taj zadani cilj. Njemačka, unatoč većim izdacima za obranu, izdvaja 1,2 posto, a 2015. su ti izdaci iznosili još 1,18 posto.