Trenutak američkih carina se približava...

I na sastanku ministara financija zemalja G-20 u Buenos Airesu i u pojedinačnim pregovorima se još pokušava naći rješenje za predstojeće carine kakve planira uvesti američki predsjednik Trump. Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström je već danima u SAD-u gdje traži i za EU izuzeće od takvih nameta na čelik i aluminij kakvi su već odobreni Kanadi i Meksiku. No i u svim razgovorima s američkim sugovornicima, europska povjerenica ustraje u temeljnom načelu: neće i ne može biti pojedinačnih izuzetaka za samo neke zemlje EU-a, nego samo za čitavu Uniju.

Sloga oko „glavnog" problema

Cecilia Malmström doduše tvrdi kako s američkim sugovornicima vlada „suglasnost" oko temeljnih načela, ali kako još uvijek nije izvjesno da će se u ovim danima naći neko rješenje. Jer „suglasnost" je postignuta ne o čeliku i aluminiju Europske unije, nego o hiperprodukciji metalne industrije Kine.

Iz Pekinga se pak čuje kako ta zemlja „ne želi ni s kim voditi trgovinski rat", ali ako ga netko želi, „nećemo se od toga preplašiti niti se sakrivati", izjavio je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Kine. A ako SAD namjerava Kini učiniti štetu, Peking namjerava odlučno reagirati na to.

I njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier tijekom svog boravka u SAD-u je stekao dojam kako je „sloga moguća, ako to doista želimo" i kaže da je imao „dobre razgovore" i s američkim ministrom trgovine Wilburom Rossom i povjerenikom za trgovinu Robertom Lighthizerom. No na razini Europske unije se u Bruxellesu također čuje i kako je „EU spreman" ako američke carine doista stupe na snagu.

„Ne pretjerujmo!"

Doduše, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk također upozorava Europljane kako ne trebaju precjenjivati značenje ovih mjera koje planira Trump: „Kad je 1930. SAD uveo svoje carine, to je dovelo do globalnog trgovinskog rata", piše u pismu svim predsjednicima država ili vlada EU-a. Ali tada je tim carinama bila pogođena gotovo trećina europske trgovine s SAD-om: ove carine bi pogodile tek 1,5% razmjene koja se odvija preko Atlantika između EU-a i SAD-a.

No kako vrijeme odmiče, sve je manje nade da će se u posljednjem trenutku postići dogovor između SAD-a i EU-a. Da Trumpova administracija potpuno odustane od najavljene mjere, u to baš nitko ne vjeruje. Možda će biti moguće barem za EU postići odgodu stupanja na snagu tih mjera, barem kada je riječ o čeliku i aluminiju.

Jer kada je riječ o postrojenjima za solarnu energiju, tu je od početka između Washingtona i Bruxellesa bilo posve jasno kako nikakvih kompromisa neće biti. EU je predlagao i manje oštre mjere, poput kvota za određene zemlje ili minimalne cijene po kojima će se takva postrojenja ponuditi američkom tržištu, ali tu nikakve sloge nije bilo, piše u zajedničkom priopćenju koje su objavili preko Svjetske trgovinske organizacije WTO.

aš/agencije