Tiha smrt
22. oktobar 2018
Ukusa svježeg povrća, voća i mesa skoro da se niko više ne sjeća u Jemenu. I ne samo što na tržištu nedostaje namirnica, već i ako ih ima toliko su skupe da većina stanovništva sebi ne može ni da ih priušti. "Sve je poskupjelo", odgovorila je u pisanoj formi Mirela Hodeib iz Međunarodnog Crvenog krsta u Sani na upit DW-a. Ona više ne smije da izađe na ulice Sane od kako je u aprilu ubijena jedna njena koleginica. "Moje jemenske kolege pričaju kako su cijene pirinča, pasulja, jaja i ulja dramatično porasle", kaže Hodeib koja tek nešto više od godinu dana radi u Jemenu.
Bombe, inflacija i veća glad
Građanski rat bukti u Jemenu od 2004. Međutim, u prethodne tri i po godine rat je prerastao u rat "zamjenika". Naime, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati žele da na vlast ponovo dovedu jemenskog predsjednika Abd Rabu Mansur Hadija kojeg su protjerali Huti pobunjenici. S druge strane Iran podržava paravojne formacije Huta, koje u međuvremenu kontrolišu najveći dio sjevernog Jemena, glavni grad Sanu i važan lučki grad Hodeidah. Ovaj posljednji važi kao ulazna kapija za humanitarnu pomoć.
Od početka rata arapska alijansa je izvela 17.000 napada na oblasti koje su pod kontrolom paravojnih jedinica Huta. U septembru je trebalo da dođe do mirovnih pregovora, međutim nije bilo ništa od toga. Samo bombe i dalje padaju, cijene životnih namirnica rastu i strah od "gladi, kakve nije bilo u posljednjih sto godina" raste. Sa ovim superlativom humanitarne organizacije pokušavaju da javnosti približe koliko je zapravo neophodno hitno djelovati na ovu krizu.
Oko 30 miliona stanovnika živi u Jemenu. 8,5 miliona životne namirnice dobija iz UN-ovom programa za hranu. Ujedinjene nacije polaze do toga da je u Jemenu pola miliona djece neuhranjeno. Prema pisanju britanskog Gardijana, pomoć koja stiže od Ujedinjenih nacija više nije dovoljna. "Desetine hiljada porodica, koje s mukom posljednjih nedjelja uspijevaju još ponešto da kupe, ne mogu više same da se prehrane", citirao je list Lizu Grande, stalnu koordinatorku UN-a u Jemenu. Grande kaže kako se najvjerovatnije radi o milionima ljudi za koje se ne može sa sigurnošću reći da će preživjeti.
Borci umjesto ljekara i nastavnika
Ova država je prije rata bila najveći poslodavac. No, sada skoro da se ne isplaćuju plate. Osim toga privatno preduzetništvo je na koljenima. Međunarodni monetarni fond je saopštio da je bruto društveni proizvod po glavi stanovnika u odnosu na 2014. više nego prepolovljen. A Jemen je još i prije rata bio jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta.
Vlada koju predvode Huti plaća svoje borce, ali ljekare i nastavnike ne. Ljekari i medicinsko osoblje se održava u životu samo zahvaljujući međunarodnoj pomoći. Ono što se uništi u bombardovanju skoro da ne može više da se obnavlja. "Samo 45 odsto procenata sanitarnih objekata u zemlji funkcioniše", kaže Hodeib. Moglo bi doći do izbijanja epidemija bolesti, koje bi se inače mogle spriječiti, poput kolere, difterije i velikih boginja.
Političko rješenje ili novac?
Zbog zaoštravanja postojeće situacije Ujedinjene nacije su u potrazi za novim putevima za izlaz iz krize. Liza Grande kaže da bi najbrži način bio da se porodice pomognu novčano. "Onda one mogu sebi da kupe ono što im je neophodno. Zbog toga želimo da proširimo naše 'keš-programe'". Vaučere za kupovinu je već danas dobilo oko milion ljudi.
Nasuprot tome, Suze van Megan iz nevladine organizacije Norveški savjet za izbjeglice je Gardijanu kazala: "Rat se ne može riješiti novcem. Rješenje leži u okončanju rata." Ljudi se sada već "u velikoj mjeri" izgladnjavaju do smrti. Van Megen kritikuje vlade: tu se radi u u izvjesnoj mjeri o dvostrukom moralu: na jednoj strani se stavlja na raspolaganje više novca za humanitarnu pomoć a na drugoj se isporučuje oružje Saudijskoj Arabiji.
Ovog ljeta je američki predsjednik Donald Tramp posredovao u potpisivanju ugovora o izvozu u milijardskim iznosima sa američkim preduzećima za proizvodnju naoružanja. I Njemačka još uvijek odobrava isporuku oružja u Saudijsku Arabiju. "Mi ne možemo da okončamo humanitarnu krizu", izjavila je za DW Mirela Hodeib iz Međunarodnog Crvenog krsta. "Humanitarne organizacije niti mogu da obezbijede hranu za milione gladnih Jemanaca, niti da uspostave zdravstveni sistem." Za to je neophodan koordinisani pristup politike.