Međunarodni dan porodice
15. maj 2016U BiH je sve više mladih koji, poput 33-godišnjeg Sarajlije V.T., na osnivanje porodice gledaju na jedan specifičan način. „Uopće ne razmišljam o braku. Za razliku od većine mladih u BiH, ekonomski uslovi u mom slučaju nisu presudni. Imam stan, zaposlen sam, ali... Jednostavno, volim svoju slobodu“, kaže naš sagovornik. Na pitanje zašto bi zasnivanje porodice značilo gubitak slobode, ne želi konkretno odgovoriti. „Viđam ljude koji su u braku i koji nisu baš zadovoljni svojim životima. Kakvi god bili privatni odnosi između bračnih partnera, ova opća besparica, odnosno cjelokupno stanje u našem društvu, samo pogoršava situaciju u jednoj bračnoj zajednici. Običnom Bosancu ili Hercegovcu, dakle nezaposlenom čovjeku ili čovjeku sa relativno malim primanjima, danas je teško podmiriti sopstvene, a kamoli potrebe cijele porodice. Osim toga, sve je više onih, barem u krugovima u kojima se ja krećem, koji cijene tu neku svoju slobodu, recimo novi, moderni način života i ne žele se 'vezati'.
BiH se, poput mnogih drugih evropskih država, iz godine u godinu suočava sa sve većim padom nataliteta. U bh. slučaju glavni razlog je ekonomska situacija. Može se govoriti i o uticaju „modernog“ životnog stila, ali on u bh. okvirima ipak nije presudan. Bosna i Hercegovina je u mnogim aspektima zadržala elemente tradicionalnosti, uključujući one koji se odnose na planiranje i zasnivanje porodice. Međutim, sociolozi upozoravaju da je ukupni ambijent života u savremenom bh. društvu u natalitetnom smislu „alarmantno destimulirajući“.
„Bijela kuga“ prijeti BiH
„Svjedoci smo enormnog smanjenja prirasta stanovništva ili, kako se to u narodu popularno zove, 'bijele kuge'. S jedne strane smanjene su stopa fertilnosti i nataliteta, a s druge strane povećana stopa mortaliteta, uz još jedan dodatni problem, a to je ubrzano starenje ovog društva kao i česti razvodi brakova, odgađanje rađanja djece uopće, ili opredjeljenje za rađanje samo jednog djeteta i sl. Takvi demografski trendovi su pogubni po budućnost svakog društva u kome su prisutni. Nažalost u njih spada i bh. društvo“, kaže za Deutsche Welle ugledni bh. sociolog, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Jusuf Žiga.
Pojašnjavajući razloge, profesor Žiga podsjeća na ratna stradanja, progon iz zemlje velikog broja mladih i fertilno sposobnih osoba, ali i dodatno iseljavanje mladih iz BiH u poslijeratnom periodu.
Pogubnost „nesposobnih“ i „nedobronamjernih“ politika
„Jedan od razloga je i teška ekonomsko-socijalna situacija, uključujući i političko stanje u zemlji, što je rezultat nesposobnih i nedobronamjernih politika i političkih lidera (što ne znači da su u tom smislu svi isti), kao i benevolentnost međunarodne zajednice prema takvim politikama, a koja je, preko svojih predstavnika, više od dvije decenije direktno involvirana u sva događanja na ovom prostoru. Poznato je, također, da društvene tranzicije uključuju i tzv. demografsku tranziciju društva koju karakterizira postepeni pad nataliteta i porast mortaliteta, te postepeno prosječno starenje stanovništva. To se, iz razloga koje smo naveli, u BiH desilo naglo i šokantno. Dodatni problem u svemu tome je to što se navedeni negativni trendovi ne zaustavljaju, niti ih ovo društvo prepoznaje kao sudbinski važan vlastiti izazov“, tvrdi sarajevski profesor.
Posljedice „nesposobnih“ i „nedobronamjernih“ politika, kako ih naziva prof. Žiga, pogubne su za prosječnu bh. porodicu, ali i sveukupnu populaciju. To potvrđuju i statistički podaci. Prema službenim podacima Agencije za statistiku BiH, u zemlji je tokom 2015. godine registrirano 28.906 živorođene djece, što u odnosu na 2014. godinu pokazuje pad broja živorođenih za 1,17 posto. U 2015. umrlo je 37.070 osoba, što u odnosu na 2014. godinu pokazuje rast broja umrlih za 6,45 procenata. Tokom 2015. godine u BiH je sklopljeno 19.680 brakova, što u odnosu na 2014. godinu pokazuje povećanje od gotovo 7 procenata, ali je stopa razvoda znatno veća. Agencija za statistiku BiH tako navodi da je tokom 2015. godine razvedeno 1.997 brakova, što predstavlja povećanje od nešto više od 20 posto u odnosu na 2014. godinu u kojoj je razvedeno 1655 brakova.