Okončano suđenje svešteniku zbog davanja azila Afganistancu
19. septembar 2019
Pastor Ulrich Gampert iz Immenstadta u Allgäuu i njegova crkvena zajednica bili su više od godinu dana utočište izbjeglici iz Afganistana kojem su dali crkveni azil. Pravosuđe ga je zbog toga optužilo za pomaganje i podržavanje nedozvoljenog boravka u Njemačkoj.
Gampert je u najprije dobio kaznu u iznosu od 4.000 eura. No, kako je on na to uložio prigovor, slučaj je završio pred sudom. Prema procjenama stručnjaka, ovo je prvi slučaj u Njemačkoj da sveštenik zbog pružanja crkvenog azila morao izaći pred sud i biti optužen. I dotičnom izbeglici Rezi Jafariju je određena kazna na koju je uložio prigovor. Prema sudskoj odluci, on sada mora obaviti 80 sati društvenokorisnog rada.
Mala krivica
Predsjedavajuća sudinica Okružnog suda u bavarskom Sonthofenu je u pružanju crkvenog azila je vidjela tek neznatnu krivicu i obustavila je postupak protiv 64-godišnjeg pastora. Međutim, ovaj sveštenik, kojeg ljudi opisuju kao mirnog i povučenog, mora na račun neke društvenokorisne ustanove uplatiti iznos od 3.000 eura, u čemu su se sve stranke složile. Pravno je interesantno da kod obustavljanja postupka nije moguća revizija.
U Evangeličkoj crkvi u Bavarskoj su ovu odluku dočekali sa "zadovoljstvom i olakšanjem". Michael Martin, koji je u upravi ove crkvene zajednice nadležan za azil, naglasio je, međutim, da bi oni "kao pokrajinska crkva, željeli imati pojašnjenje da li je davanje crkvenog azila u osnovi pomaganje pri neovlaštenom boravku".
Ovaj sudski spor pokrenuo je mnoge angažirane crkvene zajednice. Tako su se krajem jula u Kemptenu, prvom većem gradu pored Immenstadta i Sonthofena, odigrale scene koje su se ranije rijetko mogle vidjeti u Njemačkoj. Kroz grad je u maršu šutnje prošlo stotinjak predstavnika klera i zastupnika crkava različitih konfesija u liturgijskim odorama. "Crkveni azil nije kriminalan!", pisalo je na transparentima, kao i "Svako ima pravo da dobije azil zbog progona".
Sukob se zaoštrava
U „slučaju Gampert" je spor oko crkvenog azila, koji je s godinama postajao sve oštriji, poprimio jednu novu dimenziju. Crkvene zajednice su od 80-ih godina prošlog stoljeća u pojedinačnim slučajevima pružale zaštitu osobama kojima je prijetio prisilni povratak u zemlju porijekla. Tim postupcima su se one usprotivile važećim pravnim normama, pozivajući se na nužnu humanitarnu pomoć. No, političari su uvijek iznova kritizirali ovu praksu. U velikom broju slučajeva su snage sigurnosti upadale u crkvene prostorije i okončavale zaštitu izbjeglica.
Prema crkvenim podacima, crkvene zajednice u Bavarskoj su u oko 80 slučajeva u novije vrijeme odobrile crkveni azil, pri čemu su protestantske institucije to uradile 35 puta. Nerijetko su u zaštitu uzimani upravo ljudi iz Afganistana, koji strahuju od deportacije u domovinu ili prebacivanja u neku drugu zemlju s mnogo strožijom praksom prisilnog povratka od Njemačke. Širom Njemačke zabilježeno je nekoliko stotina takvih slučajeva.
"Zakon i red"
Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) sve više se zalaže za deportacije iz crkvenog azila i pri tome se poziva na uredbu koja je stupila na snagu sredinom 2018. godine. Crkveni eksperti to oštro kritiziraju. "Svako ko nije izgubio glavu za BAMF nije težak slučaj", rekla je nedavno predsjedavajuća savezne radne grupe "Azil u crkvi", protestantska pastorka Dietlind Jochims. Ona je u srijedu (18.09.) izjavila za Deutsche Welle da je suđenje pastoru Gampertu "školski primjer” koji ukazuje na akutni problem. U tumačenju koncepta pravne države postoji trend od „zakona naklonjenih ljudima" pa do „grubih zakona" i "strogog mentaliteta pravne države" i strogog insistiranja na zakonu i redu” o kojem bi eksperti morali šire raspravljati. Ako se upitaju drugi sveštenici koji se angažiraju u slučajevima crkvenih azila, oni također dijele ogorčenje Jochimsove zbog kursa Saveznog ureda za migracije i tužilaštva.
Pastor Gampert je nakon okončanja postupka djelovao rasterećeno. Važno mu je, kako je rekao, da mora platiti samo novčanu kaznu - "a to načelno ne znači da je kažnjivo pružati crkveni azil".
Zahvalnost
Na novom izdanju informativnog lista njegove crkvene zajednice je odmah pored fotografije pastorki i pastora tokom tihog marša, prikazana i fotografija na kojoj se vidi nasmijani mladić. Ispod nje piše: "Reza Jafari se zahvaljuje za vrijeme provedeno u crkvenom azilu." On je još prije nekoliko mjeseci mogao napustiti crkveni azil, nakon što je Odbor za peticije Parlamenta Bavarske odlučio zaustaviti deportacije. Međutim, ta obustava ističe u novembru.