Strah od naslijeđa "Islamske države"

Teroristička organizacija "Islamska država" (IS) u Siriji i Iraku je najvećim dijelom uništena. Prema podacima američke vojske, džihadisti su u te dvije zemlje izgubili čak 98 posto svoje teritorije. Namjera sirijske, iračke i američke vojske je da se i tih preostalih dva procenta teritorija osvoji. A da bi se to postiglo, prema riječima Ministarstva odbrane SAD-a, američka vojska je tokom sedmice od 29. decembra do 5. januara izvršila brojne zračne napade. U njima su sudjelovali borbeni avioni, helikopteri, bespilotne letjelice, rakete i teška artiljerija.

IS je, kako je istakla portparolka Pentagona Dana W. White, "slomljen i razbijen". Međutim, taj posao nije doveden do kraja. Sada je važno tako osigurati teren da se „IS nikada više ne može uzdići".

Taj cilj je pak teško postići. I to iz jednog razloga: IS u Iraku i Siriji u najvećoj mjeri može biti fizički uništen, ali njegova ideologija i dalje živi. IS je dugoročna organizacija, piše na internet stranici Pentagona. On sebi osigurava kontinuitet kroz "franšizni sistem". "Iako je propao IS-ov pokušaj uspostave kalifata, svjedoci smo događajima širom svijeta koji su povezani sa IS-om."

Rat protiv imidža IS-a

Stoga bi se sada trebalo raditi na borbi protiv "imidža" IS-a. Prema procjenama Pentagona, šanse za pobjedu u ovoj borbi nisu tako ni loše: "Svetski poznata marka" IS fizičkim porazom kalifata gubi svoj sjaj, a priče o grozotama iz  života pod vladavinom IS-a doprinose takvom razvoju događaja."

No, IS još zadugo neće biti poražen. Umjesto toga, džihadistička organizacija vraća se u svoj stari organizacijski oblik u vidu tajnih gerilskih borbi, ocjenjuje Al-Jazeera. I dalje se brojni dobrovoljci pokušavaju uključiti u redove IS-a, ali im poteškoće stvara prelazak dobro osigurane turske granice sa Sirijom.

Ruine u glavama

Pored dobrovoljaca, koji iz inozemstva dolaze u IS, snage sigurnosti u Siriji i Iraku se suočavaju s još jednim problemom. Riječ je o ideološkom i psihološkom naslijeđu IS-a na teritorijama koju je ova teroristička organizacija kontrolirala. Činjenica je da je IS u većini tih područja vladao jedva više od tri godine. Međutim, za mlade ljude, tri godine su dug vremenski period, naročito za malu djecu, koja su u najranijoj dobi morala preživjeti nasilje džihadista: javna kažnjavanja i pogubljenja, izvršena najvećom mogućom brutalnošću.

"Sve i da nisu morali prolaziti kroz obuke, oni bi sa sobom mogli nositi sjećanja na život u ratnoj zoni", kaže Daan Weggemans iz Instituta za bezbjednost i globalne poslove na Univerzitetu Leiden za internet-magazin Al-Monitor.

Izgubljena generacija

Mladi su za to vrijeme, umjesto čitanja i pisanja, učili kako se rukuje naoružanjem. "Velike su šanse da tamo stasava jedna izgubljena generacija", izjavio je za Al Jazeeru Nadim Houry, direktor istraživačke grupe Teror i anti-terorizam pri Human Rights Watch-u. Pri tome će i mnogi odrasli imati poteškoća da iza sebe ostave vrijeme pod vladavinom IS-a. "Njima teško pada suočavanje sa prošlošću."

Problem "izgubljene generacije" koju je proizveo IS bi u drugoj formi uskoro trebalo stići i do Evrope. Naime, riječ je o stotinama djece koje su roditelji odveli u Siriju i Irak ili su tamo, u redovima IS-a, ona rođena.

Još uvijek nije jasno na koji način će se evropske države baviti ovom djecom. Situacija se razlikuje od zemlje do zemlje. Belgija, na primjer, djeci mlađoj od deset godina dozvoljava nesmetan ulazak u zemlju. Preduslov za to je uzimanje DNK uzoraka, kako bi se moglo dokazati da su to zapravo djeca belgijskih boraca IS-a. U decembru se troje djece boraca IS-a sa francuskim pasošem avionom vratilo u Pariz. Ona su se do tada nalazila u pritvoru iračkih vlasti. U Holandiju se takva djeca načelno mogu vratiti iz inostranstva. Međutim, tamošnja vlada trenutno nema namjeru da im omogući dobijanje holandskog državljanstva.

Mjere u Njemačkoj

I Njemačka želi da se u nju vrate djeca njemačkih boraca IS-a. No, već sada pripadnici Službe za zaštitu ustavnog poretka upozoravaju na potencijalne opasnosti, naročito po pitanju starije djece. "Vidimo opasnost u tome što se djeca džihadista iz ratnih zona u Njemačku vraćaju islamistički socijalizirana i u skladu s tim ideološki usmjerena", pojašnjava predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Hans-Georg Maaßen. "Na taj način se ona ovdje mogu iskoristiti za stvaranje nove generacije džihadista." Taj problem, kako ističe Torsten Voß, šef pokrajinskog ureda Službe za zaštitu ustavnog poretka u Hamburgu, morao bi biti riješen prije nego se u njega uključe sigurnosne službe. Šta bi se zapravo trebalo dogoditi, još uvijek se ne zna. Vanjskopolitički eksperti svih stranaka trenutno intenzivno razmišljaju o mogućim rješenjima. Ali, konkretne mjere se mogu očekivati tek nakon formiranja vlade.