Kako spriječiti mlade da postanu džihadisti?

Osvrćući se na napad u SAD u kojem je poginulo najmanje osam osoba list „Frankfurter Rundschau" piše: „ Užas. Suosjećanje. Istraga. Izvlačenje pouke. Sa ovim pojmovima bi političari trebali reagovati na napade kao što je posljednji u New Yorku. Kod američkog predsjednika Trumpa je redoslijed djelovanja obrnut: i prije nego su istražitelji ispitali atentatora, Trump šalje političke interpretacije, političke parole i odvažne analize. Zaista, niti zid na granici sa Meksikom, niti hitna zabrana ulaska muslimana u zemlju nisu mogli zaustaviti krvoproliće Uzbekistanca, koji od 2010. godine legažno živi u SAD", piše pored ostalog „Frankfurter Rundschau".

„Rhein-Zeitung" iz Koblenza smatra da bi američki predsjednik Donald Trump trebao pročitati studiju njujorške policije koja je istražila kako od neupadljivih ljudi mogu postati teroristi. „U toj studiji se može pročitati da prije svega ne postoje rođeni teroristi, da samo mali broj mladih muslimana postaju džihadisti i da taj proces treba zaustaviti. Pored države, koja je u stanju da se odbrani i koja će imati jaku tajnu službu, potrebna je pomoć prije svega prijatelja, poznanika, susjeda, učitelja i članova džemata. Brže rješavanje zahtjeva za azil i jasne perspektive za izbjeglice više će spriječiti radikalizaciju nego dugogodišnje neodlučno stanje ili ustrajnost u ilegalnom životu. Paušalizirajuće širenje panike „à la Trump" samo pomaže u stigmatizaciji useljenika i njihovoj radikalizaciji".

„Amerika je nervozna i nesigurna zemlja", piše „Süddeutsche Zeitung" i konstatuje da to „ima veze sa mnogo stvari, a ne samo sa jednim predsjednikom koji ulaže sve napore da poveća nervozu i strah jer od toga politički profitira. Atentat u New Yorku podstiče paranoično raspoloženje i prije svega strah od stranaca. To daje podsticaj onim, koji tvrde kako bi bilo dobro ako Amerika napokon bude zemlja bijelih i patriotskih hrišćana. Onim koji se suprostavljaju nacionalističkim stavovima ne pomaže ni to što je atentator muslimanski imigrant, koji je prije nekoliko godina došao u SAD. Nepovjerenje u svijet i želja za izolacijom od tog svijeta će rasti", smatra „Süddeutsche Zeitung".

„Nordwest-Zeitung“ iz Oldenburga povlači paralelu s hapšenjem Sirijca osumljičenog za terorizam. „Obojica muškaraca su se radikalizovala tek nakon što su se uselili u zemlju. Na zapadu decenijama djeluju grupe koje su povezane sa islamistima. Vlasti i političari su predugo dozvoljavali ispiranje mozgova. Džamije u kojim se okupljaju radikalni muslimani, neformalni krugovi, stambene grupe i „kulturna udruženja“ činile su i čine močvaru u kojoj cvjeta teror".

„Mitteldeutsche Zaietung" iz Hallea podsjeća da „četiri od posljednjih šest napada ide na račun tražilaca azila. Bilo je samo pitanje vremena kada će biti izvršen napad koji je na sreću u Njemačkoj upravo spriječen. Ovo nije razlog za histeriju niti za podizanje hajke. Na kraju krajeva, više od milion ljudi je ušlo u zemlju, uglavnom zbog bijega od rata. Upozorenja šefova tajnih službi su se obistinila . U svakom slučaju je nesporno da postoji jaz između humanitarnosti i sigurnosti".

„Badische Neuesten Nachrichten" iz Karlsruhea tvrdi da je „Njemačka još jednom imala sreću. Čak je imala puno sreće. Snage sigurnosti koje su se u posljednje vrijeme našle na meti oštrih kritika i koje su zakazale u slučaju berlinskog atentatora Anisa Amrija i koje zbog niza propusta nisu mogle spriječiti napad na božićni vašar, u ovom slučaju su očito sve ispravno uradile i na taj način ispunile svoj zadatak, a to je pružiti sigurnost ljudima koji žive u Njemačkoj", piše „Badischen Neusten Nachrichten".

Njemačka štampa bavi se i sudbinom bivšeg katalonskog premijera Puigdemonta, koji se trenutno ne želi vratiti u Španiju. List „Leipziger Volkszeitung" pretpostavlja da je „Katalonac Puigdemont u Belgiji  našao prijatelje među flamanskim nacionalistima. Oni mu žele pomoći. Na taj način belgijsku vladu dovode u situaciju u kojoj javnosti mora objasniti šta se dešava. Puigdemont je odlaskom u Brüssel izvezao unutaršpanski konflikt. Sada je konflikt oko Katalonije prenešen na evropsku binu. EU je Kataloncima do sada hladno okretala leđa i okretala se snagama koje su se sadržajno željele dalje držati od ove teme. To sada više neće biti moguće ", smatra „Leipziger Volkszeitung".