Srbija u 2020: izbori i Kosovo
27. decembar 2019
Kako je reč 2020, redovnoj izbornoj godini, pretpostavlja se da će dosadašnje političke napetosti u narednom periodu biti samo pojačane, i bar za sada nije moguće predvidjeti da li je na vidiku neko potencijalno smirivanje političke krize.
Prvi veliki test u tom smislu biće redovni parlamentarni izbori, koji će po svemu sudeći biti održani krajem aprila ili početkom maja sljedeće godine. Sudeći po dosadašnjem toku takozvanog dijaloga vlasti i opozicije, nema previše nade da bi se mogao prevazići dosadašnji odnos vlasti i opozicije.
Vlasti su načelno pristale na neke ustupke što se tiče izbornih uslova, ali su nakon toga nastavile da se ponašaju kao i ranije: funkcionerska kampanja u punom jeku i medijska scena potpuno zatvorena za opoziciju. Terminologija je pri tom veoma bitna: vlasti ne bi trebalo da čine nikakve ustupke, već bi fer i slobodni uslovi za izbore trebalo da budu nešto što se podrazumijeva.
Produbljivanje političke krize
Izvršni direktor CeSID-a Bojan Klačar ipak smatra da će se dijalog vlasti i opozicije nastaviti u prvih par mjeseci naredne godine, i da će nakon toga započeti predizborna kampanja:
„Ta će kampanja biti različita od svega na šta smo navikli, jer je sasvim sigurno da će dio opozicije bojkotovati izbore. Stoga ćemo imati kampanju za izbore, a pored toga kampanju za bojkot izbora. Očekujem da će se tenzije koje danas imamo nastaviti i nisam optimista da će polarizacija kojoj prisustvujemo biti smanjena“, ocjenjuje Klačar za DW.
Politički analitičar Boban Stojanović također smatra da će dio opozicije ostati pri bojkotu izbora i da to znači da Srbija „neće imati normalne izbore“.
„Ostaje da sačekamo odluku Pokreta slobodnih građana (PSG), i ako i oni budu za bojkot, može se reći da čitava opozicija bojkotuje izbore. Mislim da će u tom slučaju u Parlamentu sjediti samo Srpska napredna stranka (SNS) i Socijalistička partija Srbije (SPS). Postavlja se, dakle, pitanje kako će opozicija sprovesti taj bojkot i posebno šta će se desiti kada se izbori završe“, kaže Stojanović za DW.
To praktično znači da ćemo imati nastavak uličnih i vanparlametarnih dešavanja i tokom naredne godine, nastavlja Stojanović i primjećuje da će „biti zanimljivo pratiti kako će opozicija uspjeti da približi građanima ideju bojkota, i posebno šta će raditi tokom izbornog dana. Ukoliko tog dana organizuju neki veliki protest to će svakako biti slika koja će obići svijet, uz činjenicu naravno da su izbori održani“.
Nova dinamika kosovskog dijaloga
Tokom naredne godine možemo očekivati i nastavak dijaloga oko Kosova čim se formira vlast u Prištini, napominje Bojan Klačar, ali mislim da će on imati neku sasvim drugačiju dinamiku:
„Došlo je do ozbiljne promjene vlasti u Prištini i vidljivo je da oni sebe pokušavaju da predstave kao potpuno drugačije od dosadašnjih vlasti. Trenutno su ti stavovi dosta radikalni, sa zahtjevom da u pregovorima ne učestvuje Aleksandar Vučić. To vjerovatno neće proći, ali možemo očekivati nešto čvršće pregovorače u Prištini nego što je to bilo do sada“, ističe Klačar.
Pauza u dijalogu Beograda i Prištine uslijedila je zbog kosovskih izbora i sada se naravno postavlja pitanje koliko predstojeći izbori u Srbiji mogu ponovo odložiti taj dijalog. Ako izbori budu održani početkom maja, to bi značilo da nakon toga slijedi formiranje organa vlasti, što bi se poklopilo sa ljetnjom pauzom, a neka vlast u punom kapacitetu mogla bi da se pojavi tek početkom jeseni. To će, naravno, u velikoj mjeri da zavisi od stava samog Aleksandra Vučića i toga koliko je on spreman da izbore koristi kao izgovor za dalje odlaganje dijaloga.
Boban Stojanović smatra da se to neće dogoditi: „Aleksandar Vučić je glavni pregovarač srpske strane i on neće čekati formiranje vlade da se taj dijalog nastavi. Mislim da će on već nakon izbora biti spreman da se tome više posveti. Ali, izvjestan problem za Vučića može predstavljati bojkot izbora i sve nakon toga, jer će opozicija vjerovatno insistirati na tome da aktuelna vlast nema legitimitet da pregovara o Kosovu“, skreće pažnju Stojanović.
Kupovina socijalnog mira
Socijalne napetosti i iskazivanje socijalnog nezadovoljstva su bili prisutni i tokom odlazeće godine, ali one nisu predstavljale veću opasnost za vlast. Izvjesnu količina štrajkova i obustava rada vlast je relativno lako i prilično brzo rješavala i, kako za DW ocjenjuje Bojan Klačar, nema naznaka da će socijalne napetosti porasti tokom 2020 godine:
„Nekih socijalnih napetosti će sigurno biti, ali ne očekujem da će one bitno uticati na politički život. Istraživanja javnog mnjenja ne pokazuju neko duboko socijalno nezadovoljstvo. U sindikate malo ljudi ima povjerenja, a oni i nisu nešto posebno kritični prema vlasti. I na kraju, Srbija na žalost ima staro društvo, gde je prosjek starosti 43 godine – za neke ozbiljnije proteste potrebna je mladost i energija", ocjenjuje Klačar.
Vlasti će, bar što se tiče perioda do izbora, svaki požar da rješavaju kupovinom socijalnog mira, kaže Boban Stojanović.
„Najavljeno je i neko povećanje plata u nekim oblastima na koje smo svi osjetljivi, poput recimo zdravstva i obrazovanja, i mislim da su vlasti na taj način preduprijedile neke potencijalne štrajkove. Ima doduše nekih naznaka da će ipak biti nekih štrajkova, ali mislim da je tu riječ o želji sindikalnih predstavnika da iskoriste situaciju i prije izbora dobiju neke sitne povlastice“, navodi Stojanović.
Turbulentno i emotivno
Sagovornici DW ipak napominju da će 2020 godina biti godina produbljivanja političke krize. Boban Stojanović smatra „kako neće neopaženo proći bojkot izbora i kako nema političkog života u institucijama. Evropska unija se za to već prilično zainteresovala, i mislim da će se tokom 2020 godine na tom planu još više angažovati“.
Bojan Klačar navodi da Srbiju očekuju „dvije ključne stvari – izbori i Kosovo – što su događaji koji su puni emotivnog naboja. Očekuje nas stoga dinamična, turbulentna, i emotivno obojena politička godina“, zaključuje izvršni direktor CeSID-a.