Srastanje istočnih partnera NATO-a

Lideri devet zemalja članica NATO-a iz centralne i istočne Evrope je napravilo zajednički skok u hladnu vodu. U deklaraciji, koju su potpisali na zajedničkom mini samitu u Bukureštu, zatražili su nove mjere koje će u trenutno napetoj regionalnoj sigurnosnoj situaciji omogućiti brže i prikladnije reakcije.

Poruka šefova četiri članice Višegradske grupe (Poljska, Slovačka, Češka i Mađarska), Baltičkih država (Estonija, Letonija i Litvanija) kao i Bugarske i Rumunije, prije svega je usmjerena na Alijansu. Po njihovom mišljenju NATO previše oklijeva da sprovede odluke posljednjeg velikog samita održanog u septembru 2014. godine. Tada su u kontekstu rata u Ukrajini planirane mjere kojim bi se istočne države članice NATO-a zaštitile od mogućeg agresivnog stava Rusije. Prije svega se radilo o zajedničkom manevru i trupama za brzo djelovanje u regionu.

To da je devet istočnih partnera NATO-a potpisalo zajedničku deklaraciju je novum. Poljskoj, Rumuniji i Baltičkim zemljama je očito uspjelo da na svoju stranu pridobiju i preostale tri države. Kada se radilo o Rusiji, Slovačka, Češka i Mađarska su do sada bile suzdržane. Osim toga je ova deklaracija prvi korak u jednom pravcu koji će biti konkretniji na samitu NATO-a koji se naredne godine održava u Varšavi.

Strah istočnih partnera treba uzeti ozbiljno

Istočni partneri pored mjera zaključenih prošle godine žele i permanentne zaštitne punktove u svojim zemljama. Ipak, ta želja u Bukureštu ostaje neizrečena. U deklaraciji nedostaju konkretne informacije o tome, vjerovatno jer se imalo obzira prema Njemačkoj i Francuskoj, jer te zemlje ne žele još više pogoršati odnose sa Rusijom.

Upravo zbog toga „stare“ članice NATO-a zahtijeve moraju uzeti za ozbiljno. “Nove” su savezu dodale loptu koju trebaju uhvatiti sve članice. Istočno krilo ne treba ostati “privremeni prioritet” nego treba ući u strategij alijanse, navodi se u Bukureštu. Domaćin, rumunski predsjednik Klaus Iohannis, umirujućim tonom je poručio da je dogovoreno da dijalog sa Rusijom treba ponovo početi „na temelju zajedničkog shvatanja poštovanja međunarodnog prava“.

SAD i zapadna Evropa moraju ozbiljno uzeti u obzir strahove svojih istočnoevropskih partnera. Postoji velika opasnost da zanemarivanjem ove važne regionalne inicijative NATO zadesi ista sudbina kao i EU. Mnogi istočni Evropljani se i nakon nekoliko godina od ulaska u EU osjećaju kao da su građani drugog reda. Negativno raspoloženje prema EU i NATO-u bi bilo plodno tlo za agresivnu rusku propagandu koja je u region sve raširenija. To se zna u Briselu, Berlinu ili Parizu. Upravo zbog toga nije previše zahtjevati da se istočni partneri više pomognu.