Noćni defile za Kristijana Šmita

Tačno godinu dana nakon obilježavanja 20 godina od formiranja Republike Srpske, Bakir Izetbegović podnio je apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Kao član Predsjedništva u to vrijeme, Izetbegović je u apelaciji naveo da „svako određivanje praznika entiteta koji simbolizuje samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini predstavlja mjere koje vode razlikovanju, isključenju, ograničavanju ili davanju prvenstva, zasnovano na nacionalnom ili etničkom porijeklu“.

Apelacije, tada prvog čovjeka SDA Sulejmana Tihića u vezi sa grbom, zastavom i himnom Republike Srpske sedam godina ranije, nisu izazvale toliko političkih reakcija i kriza kao kada je Ustavni sud 2015. godine donio odluku da je Dan RS sa stanovišta datuma neustavan, jer ne odražava osjećaje druge dva naroda. Dio javnosti smatra da je to bila tačka nakon koje su odnosi u BiH značajno pogoršani.

Osporen je datum, ne i praznik

„Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije osporio pravo Republike Srpske da slavi Dan Republike, ali to ne može da bude 9. januar. Razlog zašto ne može da bude 9. januar je upravo onaj razlog zbog koga je taj datum i određen kao Dan Republike, jer je sud ocijenio da taj datum nije prihvatljiv za sve građane Republike Srpske, odnosno da ga svi građani ne doživljavaju kao Dan Republike“, rekla je tada sudija Ustavnog suda BiH Seada Palavrić.

Tadašnja Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, donijela je 9. januara 1992. Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine. Venecijanska komisija je 2013. godine uputila zvanični stav Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, smatrajući da 9. januar, koji se obilježava kao Dan Republike i krsna slava, nosi moguću diskriminaciju nesrpskog stanovništva.

Međutim, obilježavanje svakog narednog 9. januara od presude Ustavnog suda bilo je intenzivnije, što je svake godine izazivalo reakcije političkih predstavnika u Federaciji i međunarodne zajednice u BiH. Politički pritisci da se zabrani obilježavanje su nakon odluke Ustavnog suda iz 2015. bili sve intenzivniji, a posebno nakon održanog referenduma u vezi sa tim pitanjem godinu dana kasnije.

„Nije bilo potrebe da intervenišem, s obzirom da je taj predmet bio u proceduri pred Ustavnim sudom. Korištenje mojih ovlašćenja značilo bi da se o jednom pitanju odlučuje dva puta. Mnogo mi je značilo i da podržim dignitet Ustavnog suda i da omogućim toj instituciji da samostalno donosi svoje odluke“, rekao je krajem 2016. visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, nakon što je Sud BiH poništio rezultate referenduma održanog u RS. Referendumsko pitanje, „Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?“ podržalo gotovo 100 procenata izašlih glasača.

„Oni svoje, mi svoje“

Nakon što su rezultati poništeni, uslijedila je izmjena Zakona o praznicima RS koji je opet poništen, a trenutno su u najavi nove izmjene.

„Poručio bih sudijama Ustavnog suda da se počnu baviti nekim drugim pitanjima osim Danom RS. Moram ih razočarati, mi ćemo slaviti 9. januar, naći ćemo mi način da ispunimo odluku Ustavnog suda. Oni guraju svoju priču mi svoju“, izjavio je premijer RS Radovan Višković nakon posljednje odluke Ustavnog suda BiH kojom je oboren izmijenjeni Zakon o praznicima.

Nakon zadnjih nekoliko mjeseci političke krize, nadmudrivanja i osporavanja između visokog predstavnika i vlasti u Banjaluci, situacija bi mogla da se pogorša zbog predstojećeg obilježavanja 9. januara. Visoki predstavnik Kristijan Šmit, pozvao je policiju i pravosudna organe BiH da kazne zvaničnike RS koji pokušaju ponovo organizovati obilježavanje 9. januara kao dana Republike Srpske.

„Na organima za sprovođenje zakona, Tužilaštvu BiH i policiji je da preduzmu odgovarajuće zakonom propisane iduće korake, posebno u slučajevima koji se odnose na izabrane zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara“, rekao je Šmit, nakon što je utvrđen plan obilježavanja ovog datuma u RS.

Zabrana rada Tužilaštvu?

Odgovor nije trebalo dugo čekati. Ne samo da će obilježavanja biti, već se planira i proširenje događaja na noćni defile pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova. Na prijetnje pravosudnim organima, Dodik ima odgovor.

„On (Šmit) se prije neki dan hvalio kako ga policija Republike Srpske još nije uhvatila, ali treba da zna da ga pratimo i kad bude prilika biće uhapšen. Ako Tužilaštvo proba da reaguje na 9. januar, zabranićemo i njihovo djelovanje na prostoru Republike Srpske“, rekao je Dodik za beogradsku „Politiku“.

Inače, nakon što je Šmit sredinom godine nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH po kojima izabrani zvaničnici mogu krivično odgovarati, Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv Dodika, upravo na osnovu tih izmjena. Odgovor Šmitu uputio je i ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić, rekavši da Šmit ima demokratsko i lično pravo da se bavi praznicima u Bavarskoj, ali da Republici Srpskoj neće određivati šta će i kako slaviti, niti koga će u goste zvati.

„Gospodine Šmit, 9. januara ću biti u Banjaluci i proslaviću ga na najbolji mogući način. Bolje nego prethodnih godina što smo proslavljali. I pozivam sve građane RS pa i Federacije BiH, jer je RS dio BiH“, rekao je Nešić, nakon što su mediji objavili da je Šmit zatražio od evropskih zvaničnika da izvrše pritisak na Beograd i Podgoricu, kako funkcioneri Srbije i Crne Gore ne bi prisustvovali obilježavanju 9. januara.

S druge strane poslanik u Narodnoj skupštini RS Ramiz Salkić (SDA), pozvao je visokog predstavnika i Tužilaštvo da „spriječe kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine“.

Uduplan budžet

„Sjeća li se neko izjave Šmita da neće biti obilježavanja 9. januara? Iznenađuje li šutnja Tužilaštva Bosne i Hercegovine na čelu sa Kajganićem na nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine? I jedan i drugi pozvani su da reaguju“, rekao je Salkić.

Inače, ove godine je i budžetom planirano više novca za obilježavanje 9. januara. Kabinet predsjednika čiji je budžet 56 miliona, izdvojiće za ovu namjenu 1,45 miliona maraka, umjesto planiranih 500 hiljada. Uvećana su i sredstva za dodjelu medalja koja će biti uručena uglavnom u tom periodu, sa 180 hiljada na 420 hiljada maraka.

„420 hiljada na ordenja, a 800 hiljada stanovnika. Za tri godine svi ćemo biti odlikovani. Svaki član partije, sigurno. A zbog čega. Moram se prekrstiti, ovo je ludilo, šta vi radite“, rekao je tokom rasprave o budžetu poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS, Nebojša Vukanović.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu