Smije li se zabraniti vožnja dizelašima?
22. februar 2018
U čemu je problem?
U mnogim njemačkim gradovima zrak je prekomjerno zagađen. U njima se već godinama prekoračuju granice dopuštene količine štetnih plinova koji nadražuju dišne putove, uzrokuju bolesti srca i krvotoka, probleme s plućima. Posljedica svih tih zdravstvenih tegoba je povećana smrtnost.
„U gradovima tri četvrtine dušikovih oksida dolazi iz automobilskih motora na dizelski pogon", kaže Helmut Dedy, voditelj Njemačkog kongresa gradova. I dodaje da je nemoguće poštivati granicu dopuštene količine ispušnih plinova bez „promjena na vozilima". „Ako se na dizelašima nešto trajno ne promijeni, sumnjam da ćemo uspjeti izbjeći zabranu vožnje za ta vozila u gradovima", smatra Dedy.
Pročitajte i: „Protjerani“ dizelaši iz Europe dobrodošli u BiH
O čemu odlučuje Savezni upravni sud?
Organizacija za zaštitu okoliša i prava potrošača Deutsche Umwelthilfe (DUH) podigla je tužbu protiv saveznih pokrajina Baden Württemberg i Sjeverno Porajnje i Vestfalija jer su u Stuttgartu i Düsseldorfu znatno prekoračene granice za onečišćenje zraka.
Sud u Stuttgartu u svojoj je odluci kao „najučinkovitiju" mjeru naveo zabranu vožnje za dizelaše i zaključio da je zaštita zdravlja važnija od prava vlasnika automobila na neograničenu vožnju. I sud u Düsseldorfu je presudio da se ozbiljno mora razmisliti o zabrani ulaska dizelašima u grad.
Obje pokrajine u kojima se nalaze ti gradovi smatraju da su zabrane vožnje protuzakonite i zato su uložile žalbu Saveznom upravnom sudu.
Pročitajte i: Prljavi dizelaši iz Njemačke stižu na istok Evrope?
Koji učinak ima odluka tog Suda?
Presuda Saveznog upravnog suda važna je za građane, vlasnike automobila, političare i automobilsku industriju ne samo u Njemačkoj nego i u cijeloj Europi. Ako Sud odluči da su zabrane vožnje pravno moguće, nadležne vlasti će ih moći izricati u gradovima u kojima je kvaliteta zraka posebno loša. No ako će suci ocijeniti da su zabrane nezakonite, vlasti ih neće moći uvesti bez odgovarajuće promjene zakona.
Za Helmuta Dedyja nije toliko važno kakvu će odluku donijeti Sud, nego mu je daleko važnije da savezna Vlada zajedno s gradovima usvoji odgovarajući koncept za rješavanje tog problema. „U prvom redu se radi o zaštiti zdravlja", kaže Dedy.
Naknadna poboljšanja i „plava plaketa"
Očekuje se da će nakon presude doći do pomaka u skandalu oko dizelski motora i zakonski propisanih granica čistoće zraka. Budući da prema mišljenju Saveznog ureda za okoliš naknadna korekcija softvera dizelskih motora nije dovoljna i da druge mjere poput širenja mreže javnog prijevoza neće u znatnoj mjeri povećati kvalitetu zraka, „trebamo rješenja na vozilima, dakle rješenja na hardveru", smatra Dedy.
Pročitajte i: Dizelašima i benzincima 2030. odzvonilo?
On ne podržava planove savezne Vlade da naknadna poboljšanja na motorima financira iz državnog proračuna. „Odgovornost za poboljšanja snosi automobilska industrija", ističe Dedy.
Osim toga, kaže on, gradovi trebaju i tzv. „plave plakete". Njih bi trebala dobiti vozila s dizelskim motorom na kojima su provedena nužna poboljšanja. „Smatram da su te plave plakete mudro rješenje jer će se pobrinuti i za to da ta tehnologija stvarno ima budućnost samo ako će ispuštati male količine dušikovih oksida", zaključuje Helmut Dedy.