Slovačka: Spor s Ukrajinom oko gasa radi skretanja pažnje

U unutrašnjoj politici Slovačkepitanje Ukrajine već duže vreme izaziva tenzije. Međutim, premijerRobert Fico, nominalno socijaldemokrata, a faktički desničarski populista, sada je zbog obustave tranzita gasa u Ukrajini izazvao ozbiljan diplomatski sukob.

No, nije tu riječ o navodnoj energetskoj kriziu Slovačkoj, već o pokušaju skretanja pažnje s unutrašnjih problema, poput drastičnog programa štednje i sve dublje krize koalicije i vlade.

Ficova tročlana koalicija, sastavljena od lijevih i desnih populista, od preuzimanja vlasti u oktobru 2023. poznata je po proruskim stavovima. Ipak, premijer je do sada uglavnom podržavao ukrajinsku politiku Evropske unije.

Posjeta Moskvi

Preokret se počeo nazirati na jesen: krajem oktobra Fico dao je intervju ozloglašenoj ruskoj ratnoj propagandistkinji Olgi Skabejevoj, poznatoj po pozivima  ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da Evropu napadne atomskim bombama. Smješkajući se šarmantno, kritikovao je EU zbog „produžavanja rata“ u Ukrajinii obećao da će 9. maja 2025. prisustvovati paradi u Moskvi povodom 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata.

Fico je otputovao u Moskvu već 22. decembra i na sastanku s Putinom navodno razgovarao o rješenju slovačkog problema s gasom. Jer, Ukrajina je već dugo najavljivala da će 1. januara 2025, po isteku važećeg ugovora s Rusijom, trajno obustaviti tranzit ruskog gasa. Slovački premijer nije iznio detalje razgovora, a ostalo je nejasno i kako je stigao u Moskvu, odnosno kojim putem je otišao.

Nedjelju dana kasnije, Fico je samo izjavio da je Putinu ponudio da Slovačka može biti mjesto i neutralni posrednik za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine. Istovremeno je zaprijetio Ukrajini da će Slovačka obustaviti isporuku struje svom susjedu ako se tranzit gasa zaista prekine. Paralelno s tim, slovački ministar odbrane Robert Kalinjak preporučio je Ukrajini da „odustane od teritorija“. 

Zelenski: „Drugi energetski front protiv Ukrajine"

Te izjave izazvale su zaprepašćenje i ogorčenje u Kijevu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskioptužio je slovačkog premijera da je „po nalogu Putina otvorio drugi energetski front protiv Ukrajine“. Oštre kritike Ficu i njegovoj proruskoj politici stigle su i iz redova slovačke opozicije, kao i iz pojedinih drugih zemalja EU, među kojima je i Češka.

Činjenica je da su neki političari iz Ficove stranke Smer-SD već godinama poznati po proruskim stavovima, koji su nerijetko izazivali zaprepašćenje. Na primjer, sadašnji ministar spoljnih poslova Juraj Blanar, prije nego što je stupio na dužnost, bio je jedan od rijetkih poslanika slovačkog parlamenta koji su glasali protiv rezolucije kojom se Rusija osuđuje za ratne zločine u Buči.

U poređenju s tim, Fico je smatran umjerenim proruskim predstavnikom svoje stranke.

Tranzitne takse za gas – dvostruki gubitak

Ficov sadašnji zaokret vjerovatno je povezan s brojnim ekonomskim i unutrašnjopolitičkim teškoćama Slovačke. Ta zemlja ima jedan od najvećih budžetskih deficita u evrozoni – 2024. iznosio je oko šest procenata.

Nekada je trgovina ruskim gasom značajno punila slovački budžet. Slovačka je, osim što je sama koristila ruski gas, bila i tranzitna zemlja za druge evropske države, zarađujući oko pola milijarde evra godišnje na tranzitnim taksama. Taj izvor prihoda sada nestaje.

Slovačka će vjerovatno morati da poveća cijene energije, jer sada uvozi gas iz zapadnih zemalja i za to plaća tranzitne takse.

Ficova vlada, koja je na vlast obećavajući mnoštvo olakšica, primorana je da uvede oštre mjere štednje i poveća poreze. Od 1. januara 2025. standardna stopa PDV-a povećana je s 20 na 23 procenta, dok je snižena stopa za mnoge grupe proizvoda porasla sa deset na 19 procenata. Veće kompanije ubuduće će plaćati višu stopu poreza na dobit. Smanjeni su i izdaci za podršku porodicama i penzionerima. 

U kontekstu široko rasprostranjenih proruski nastrojenih simpatija među stanovništvom Slovačke, Robert Fico sada krivi Ukrajinu i antirusku sankcionu politiku EU za ekonomske probleme svoje zemlje.

Prijevremeni izbori?

Ukrajina služi i iz drugog razloga kao sredstvo za skretanja pažnje: Ficova već ionako heterogena koalicija već mjesecima prolazi kroz duboku krizu.

Grupa posebno nacionalističkih i proruski orijentisanih političara napustila je u oktobru 2024. frakciju najmanje koalicione stranke, Slovačke nacionalne stranke (SNS). Od tada, koalicija u parlamentu ima većinu od samo jednog glasa.

S druge strane, unutar stranke Hlas, druge po veličini u koaliciji, postoje poslanici kojima je Ficova desničarsko-populistička i proruska politika previše radikalna. Oni indirektno prijete izlaskom iz koalicije. Zbog toga se kao mogući scenario razmatraju prijevremeni izbori.

U međuvremenu, još uvijek nije jasno kako će se završiti spor s Ukrajinom i da li će slovački premijer ispuniti ili uopšte moći da ispuni svoju prijetnju o obustavi isporuke struje Ukrajini.

Jedno je, međutim, izvjesno: pitanje gasa moglo bi postati i pitanje političke budućnosti Fica i njegove vlade.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu