Kraj tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu

Ruska gasna kompanija Gasprom saopćila je da će posljednjeg dana 2024. godine kroz Ukrajinu ka centralnoj Evropi proteći 37,2 miliona kubnih metara gasa. Dan ranije taj protok je iznosio 42,4 miliona. Očekuje se da će isporuke gasa potpuno prestati 1. januara 2025. godine, budući da je istekao ugovor o tranzitu između Gasproma i ukrajinske kompanije Naftogas.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij to je odavno želio, a potom i najavio u Briselu 19. decembra: Ukrajina neće produžiti ugovor o tranzitu ruskog gasa ka Evropi preko svoje teritorije. Ukrajina neće dozvoliti Moskvi da „zarađuje dodatne milijarde“ dok traje agresija na Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potvrdio je kraj ugovora i izrazio uvjerenje da ruska državna kompanija Gasprom može podnijeti gubitak. „Ovaj ugovor više neće postojati. Sve je jasno“, rekao je Putin i dodao: „Preživjet ćemo, Gasprom će preživjeti.“

Duga priča

Do početka rata u Ukrajini Rusija je bila najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, a Europa joj je bila najvažniji kupac. Za vlade na kontinentu pristup jeftinoj energiji imao je veću težinu od svake zabrinutosti vezane za poslovanja s predsjednikom Vladimirom Putinom. 

Više od pola stoljeća ranije, Sovjetskom Savezu su očajnički trebali novac i oprema za razvoj svojih plinskih polja u Sibiru. U isto vrijeme, Savezna Republika Njemačka trebala je jeftinu energiju za svoju ekonomiju u usponu. Godine 1970. Moskva i Bonn potpisali su ugovor "Cijevi za plin", prema kojem su njemačke tvornice isporučile hiljade kilometara cijevi za transport ruskog plina u Zapadnu Europu.

Ova međusobna povezanost na energetskom tržištu traje do danas, jer su europski uvoznici često vezani dugoročnim ugovorima iz kojih ne mogu lako izaći. Prelazak je također skup jer će dostupne zalihe plina na globalnom tržištu ostati oskudne još najmanje godinu dana, navodi američka medijska tvrtka Bloomberg: Velik dio plina dostupnog za uvoz u Europu još uvijek potražuju zemlje koje su posljednjih godina zatvorile svoje elektrane na ugljen i nuklearne elektrane.

Dugotrajna ovisnost

Prema bruxelleskom think tanku Bruegel, uvoz fosilnih goriva iz Rusije u Europsku uniju iznosio je oko milijardu američkih dolara mjesečno krajem 2023. - nakon 16 milijardi američkih dolara mjesečno početkom 2022. Prema EU-u Komisija, još uvijek je bilo 2023 uvoza. Rusija čini 15 posto ukupnog uvoza plina u EU, iza Norveške i SAD-a s 30 odnosno 19 posto te ispred sjevernoafričkih zemalja s 14 posto. Velik dio ruskog plina prolazi plinovodima kroz Ukrajinu i Tursku.

Najveći kupci su Austrija, Slovačka i Mađarska. Veliki potrošači energije poput Španjolske, Francuske, Belgije i Nizozemske također još uvijek uvoze ruski ukapljeni prirodni plin na tankerima. Dio se miješa s drugim izvorima plina u europskoj mreži plinovoda. Zbog toga bi mogao stići i do Njemačke, iako zemlja želi izbjeći ruski plin.

Skup plin

Cijene energije porasle su 2022., ponekad više od 20 puta, prema navodima think tanka Bruegel. Neke su europske tvornice morale smanjiti proizvodnju, a mnoge su se male tvrtke čak morale zatvoriti. Cijene su od tada ponovno pale, ali su još uvijek iznad razina prije krize, čineći europske industrije koje su najgladnije energije - posebice one u Njemačkoj - manje konkurentne.

Skupa energija jedan je od razloga zašto su tvrtke poput VW-a i BASF-a u problemima. Domaćinstva pogođena sve većim računima za energiju pronašla su načine za smanjenje potrošnje. Međutim, za mnoge su dodatni troškovi pravi teret. Prema podacima Europske komisije, 2023. godine gotovo jedanaest posto građana EU-a ne bi moglo adekvatno grijati svoje domove. 

Briselski mir

Odgovorni u Europskoj uniji očito nisu iritirani. Raskid sporazuma između Ukrajine i Rusije već je uzet u obzir na europskim tržištima plina, prema analizi izvršne vlasti EU. Bloomberg News je to izvijestio sredinom decembra. Analiza je bila namijenjena umirivanju država članica i tržišta prije isteka ukrajinsko-ruskog sporazuma o plinu. Unija će moći pronaći alternativne izvore opskrbe.

"S globalnom godišnjom proizvodnjom od više od 500 milijardi kubičnih metara LNG-a, očekuje se da će zamjena oko 14 milijardi kubičnih metara ruskog plina transportiranog preko Ukrajine imati mali utjecaj na cijene prirodnog plina u EU", citira Bloomberg dokument Komisije. Može se stoga pretpostaviti da je "kraj tranzitnog ugovora uzet u obzir u cijenama plina za zimu". 

EU je dugo tvrdila da države članice koje još uvijek uvoze ruski plin preko ukrajinske rute - posebice Austrija i Slovačka - mogu proći bez tih isporuka. Stoga Komisija neće ulaziti u pregovore kako bi trasa ostala otvorena.

Konačno, kaže Komisija, države članice uspjele su smanjiti svoju potražnju za plinom za 18 posto od avgusta 2022. u usporedbi s prosjekom u posljednjih pet godina. SAD bi stvorio nove LNG kapacitete tokom slijedeće dvije godine, a te bi zalihe mogle pomoći EU-u da se nosi s bilo kakvim prekidima. “Najrealniji scenarij je da ruski plin više neće teći kroz Ukrajinu”, stoji u procjeni. EU je za to “dobro pripremljena”.

Istočnoeuropski solo napori

Unatoč tome, vlade Mađarske i Slovačke posebno su zabrinute za svoje opskrbe plinom, kao i za svoje posebno bliske odnose s Rusijom. Mađarska pokušava dobiti opskrbu plinom preko Ukrajine, iako se uvoz ruskog plina trenutačno odvija preko plinovoda Turski tok, rekao je premijer Viktor Orban 21. decembra. Novinska agencija Reuters navodi njegove riječi kako ne žele odustati od te rute.

Orban je razvio idiosinkratske ideje. Također možete kupiti ruski plin prije nego što prijeđe ruske granice. Prema Reutersu, Orban je rekao: "Sada pokušavamo s trikom. Što ako plin, kada stigne na teritorij Ukrajine, više nije ruski, već je već u posjedu kupaca? Plin koji ulazi u Ukrajinu ne bi dakle bio više ruskog plina, nego mađarski."

Fico čvrsto uz Putina

U međuvremenu, Slovačka ide dalje i prijeti Kijevu protumjerama. Premijer Robert Fico kaže u videu objavljenom na Facebooku da razmišlja o prekidu hitne opskrbe Ukrajine strujom iz Slovačke nakon 1. januara. "Ako je to neizbježno, zaustavit ćemo opskrbu električnom energijom koju Ukrajina treba tokom prekida mreže. Ili ćemo se dogovoriti o drugačijem smjeru djelovanja."

Ukrajinski predsjednik Zelenski optužio je Fica da postupa po ruskim uputama. Izgleda kao da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio Ficu da "otvori drugu energetsku frontu protiv Ukrajine nauštrb interesa slovačkog naroda", rekao je Zelenski na internetskoj platformi X. Ficove prijetnje mogu se objasniti samo na ovaj način.

 

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu