Skreću li njemačka policija i Bundeswehr udesno?
28. juni 2019
Gospoda u tamnim odijelima iz Alternative za Njemačku (AfD) uspravljaju se u svojim stolicama, rubovi usana im se podižu na gore. Ovaj odgovor rado daju. Da, odnosi sa pripadnicima policije i Bundeswehra su veoma dobri, održavaju se, postoje brojni pripadnici AfD-a među njima, CDU nema pravo na "poslušne" među vojnicima.
Ono koji to kažu dolaze iz trenutno najuspješnijeg pokrajinskog AfD-a, iz Saksonije, pucaju od samopouzdanja - i tokom novinske konferencije zakazane specijalno za novinare stacionirane u glavnom gradu Berlinu. Konfrencija je ogranizirana u jednom hotelu nedaleko od Berlina.
Potvrde iz sindikata policije
Debatu o stranačkoj naklonosti njemačkih sigurnosti snaga nije potaknuo sam AfD, već Friedrich Merz, koji je gotovo postao predsjednik CDU, ali je na stranačkom kongresu ipak pobijedila Annegret Kramp-Karrenbauer. "Gubimo dijelove Budneswehra i policije u korist AfD-a", rekao je Merz. Brojni se, kako je on rekao, osjećaju ostavljenim na cjedilu.
Samo kratko nakon toga oba sindikata njemačke policije su jednoglasno potvrdila simpatije prema AfD-u u vlastitim redovima. To je, kako je navedeno, politička posljedica izbjegličke krize kada su službenici morali odustupiti od njihovog zakonskog zadatka da spriječe nedozvoljene ulaske u Njemačku", kaže Joerg Radek, zamjenik šefa "Sindikata policije". On definitivno može potvrditi Metzovu izjavu, rekao je predsjedavajući "Njemačkog sindikata policije", Ernst G.Walter. On je također rekao da i njega veoma zabrinjava da sve više kolega osjeća da nisu više predstavljani etabliranim strankama i razmišljaju o "alternativama".
Ne samo AfD u Saksoniji, već i rukovodstvo Kluba poslanika AfD u Bundestagu se nakon ovih izjava s ponosom udaralo u prsa. Kritika zbog vala izbjeglica 2015./16. u konačnici spada u srž njihovog djelovanja. Sada i drugi upućuju na posljedice toga.
Debata bez statističke osnove
Ipak debata ima svoje slabosti: Ostaju teze jer ne postoje podaci o članovima AfD-a i biračima AfD-a u policiji, Budneswehru i sigurnosnim službama. Ti podaci načelno nisu poznati ni za druge stranke, jer je glasanje privatni čin za koji nitko nikome ne mora polagati račune. Diskusija se bazira na rekla-kazala principu, osjećaju i osobnim iskustvima.
AfD je sa 12,6 posto glasova na posljednjim izborima za Bundestagnajjača opoziciona stranka. U Saksenu i drugim regionim istočne Njemačke ima skoro 25 posto. No statistiku o profesijama članova AfD-a ili parlamentaraca iz AfD-a Savezni ured za rad ne može isporučiti.
Ipak: U Klubu poslanika AfD-a u Bundestagu govori se o 13 životopisa koji bi s obzirom na stručnu karijeru mogli odgovarati opisu - od ukupno 91 poslanika.
Borba za unutrašnju sigurnost
No debata je dobila na važnosti i zbog toga jer ukazuje na druge konflikte. Unutarnja sigurnost je zapravo klasična tema na kojoj dobijaju poene konzervativne stranke kao CDU. U strategiju AfD-a spada i pokušaj preuzmanja kompetencije o ovoj temi od CDU-a. AfD je zapravo "stranka vladavine prava", može se čuti u ovoj stranci.
Iza Merzove izjave i kao i iza izjava drugih političara CDU-a stoji namjera da se stvar promijeni i da se AfD-u ova tema ne prepusti. Okretanje ka AfD-u bio je u konačnici samo protest, rekao je dugogodišnji ekspert CDU-a za unutarnja pitanja, Wolfgang Bosbach. On smatra da CDU treba promjenu političkog kursa, a onda će se vratiti i izgubljeni birači. Politička borba za unutarnju sigurnost je u punom jeku - i na drugim mjestima.
Angela Merkel proturječi
U jesen će Sebastian Wippel iz AfD-a najvjerojatnije biti ponovo izabran u Parlament Saksena. Ovaj policijski komesar, koji unatoč svom mandatu parlamentarca nekoliko sati sedmično obavlja posao komesara, je skoro postao gradonačelnik Goerlitza i time prvi gradonačelnik iz AfD-a u Njemačkoj. Tokom predizborne kampanje on se prezentirao kao čovjek reda i zakona što je bilo dobro prihvaćeno. Naposljetku je ipak - iako tijesno - pobijedio kandidat CDU-a.
No nije riječ samo o AfD-u, već i o unutarnjem sukobu unutar CDU-a. Za Merza se kaže da bi najradije ipak još uvijek želio naslijediti Angelu Merkel na mjestu šefice stranke i/ili kancelarke. "Merz versus Merkel" je i simbol za sukob oko orijentacije u CDU. Ona ne dijeli Merzove izjave, rekla je kancelarka u Bundestagu.
Postoji li desničarsko-ekstremistička teroristička mreža?
Ova debata je pružila još jedan razlog za udarne vijesti u njemačkim medijima: Da li u Njemačkoj postoji desničarsko-ekstremistička mreža u koju su uključeni pripadnici vojske, policije, tajnih službi pa sve do članova AFD-a?
I DW je izvještavao prije godinu dana o istraživanju o jednoj mreži koja djeluje u podzemlju, koja se priprema na "Dan X", želi građanski rat i koja je napravila listu za odstrel političkih neprijatelja.
Aktualni izvještaji se uklapaju u to - ubistvo jednog gradonačelnika, otkrivanje jedne vjerojatno desničarskoterorističke ćelije. Ili nešto malo starije: desničarskoektremistički chat među policajcima, pokušaji sabotaže prilikom istrage o djelovanju terorističke grupe NSU, istrage Državno tužiteljstva u miljeu tzv. "prepera", osoba koje se pripremaju za neku kataklizmu koja po njihovom mišljenju neposredno predstoji. Ministar unutarnjih poslova je sada obećao da ubuduće želi još intenzivnije djelovati protiv desničarskog ekstremizma.