Da li je Bundeswehr zaista atraktivan desničarima?

Andre E. je svom nadređenom otvoreno rekao: „razmišljam nacionalsocijalistički“. Rekao je to samo nekoliko dana nakon što se priključio Bundeswehru. Vanjskim izgledom također nije skrivao da je desni ekstremista. Na tijelu je istetovirao slogan „krv i čast“ jer se „divi SS vojnicima“. Vojni zakon u članu 37 jasno kaže da profesionalni ili obični vojnik može biti onaj „ko se uvijek zalaže za demokratski poredak poštujući ustavna načela“. 

Unutrašnji neprijatelj u uniformi

André E. je deset mjeseci bio na obuci. Učio je pucati iz automatske puške G3 i bacati ručne bombe. Od tada je prošlo 17. godina. Međutim, André E. nije bilo kakav neonacista. On je jedan od optuženih u minhenskom procesu, koji se vodi protiv ekstremno-desničarske „Nacional-socijalističke unije“ (NSU). Ovoj terorističkoj grupi se na teret stavljaju bombaški napadi i deset ubistava. Zašto Bundeswehr nije zaustavio ovog čovjeka?

U aktuelnim ekstremno-desničarskim slučajevima i slučaj Michael L. također baca crnu mrlju na Bundeswehr i njemačko ministarstvo odbrane. Tada 35 godišnji rezervista je 2012. godine kao oficir bio stacioniran u afganistanskom Kundusu. Već 2008. godine je tražio da bude primljen u NPD u Kasselu. Osim toga, on je bio član „Slobodnog otpora Kassel“. Ta organizacija je označena kao „neonacistička grupacija“. Iako je ovo odavno bilo poznato Michael L. je uspio doći do Bundeswehrove misije u Afghanistanu. Vojna kontraobavještajna služba (MAD) je to morala spriječiti. MAD inače provjerava sve vojnike prije nego odu u misiju u inostranstvu. Zašto ne i Michaela L.?

Duga sijenka Wehrmachtovih ideala

Bundeswehr od svog osnivanja 1955. godine bije glas da je pogodan za desničarska uvjerenja. Nije ni čudo: krajem pedesetih godina, kratko nakon okončanja 2. svjetskog rata, u Bundeswehru je bilo zaposleno 300 oficira  Oružanog zaštitnog odreda (Waffen SS), borbenog ogranka SS-a, dakle ogranka NSDAP-a (Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija) na čijem je čelu bio Adolf Hitler. Pod okriljem Bundeswehra je bilo aktivno više od 12.000 Wehrmachtovih oficira i preko 40 generala, koji su služili i u vrijeme nacionalsocijalizma.  Bundeswehr je od samog osnivanja opterećen nacističkim naslijeđem. Odgovarajući ambivalent je bio njegov odnos prema novom konceptu „Građani u uniformama“. Dok je ministar odbrane bio Franz-Josef Strauß (1966-1962) kasarne su dobijale imena nacističkih lidera. Oni, koji su 20. jula 1944. godine Hitleru pružili otpor, su smatrani „izdajnicima". Pitanje ratnih zločinaca je i dalje bilo tabu tema.

Bundeswehr previše slab u ophođenju sa desničarskim ekstremizmom?

Bundeswehr je do danas ostao atraktivan za ekstremne desničare. U velikom broju sumnjivih slučajeva se radi o tzv. propagandnim deliktima: Hitlerovom pozdravu ili kukastom krstu. Prema navodima MAD-a, desničarska uvjerenja se prije svega mogu pronaći kod mladih, starosne dobi između 18 i 25 godina. Njih privlači prije svega rukovanje oružjem i dobijanje rukovodećih pozicija u komandnim strukturama trupa. Međutim, upadljivi neonacisti moraju biti izbačeni iz njemačke vojske. Sudovi moraju potvrditi da postoji desni ekstremizam.

Dokaza ne manjka, ali oni dolaze tek kasno ili slučajno. Samo zakazivanje vojne kontraobavještajne službe u vezi sa ubistvima NSU ukazuje na to da su u trupama uočene pojave upadljivo ekstremnodesničarskog ponašanja, ali da se na to reagovalo blago ili nikako. Parlamentarci Istražnog odbora Bundestaga u slučaju NSU predbacuju MAD-u da je zadržao dokumente o navodnom teroristi NSU-a Uweu Mundlosu.

Da li postoji nacistička mreža unutar trupa?

Zbir svih „okrića" je doveo do toga da vrhovni komandant Bundeswehra, ministrica odbrane Ursula von der Leyen, otkaže posjetu SAD. Neuobičajena reakcija i indicija za ozbiljnost situacije. U međuvremenu nije isključeno da neonacistička mreža ima pristup trupama. Ministrica von der Leyen kaže: „Imamo ozbiljan problem. Moramo o tome razgovarati".

Poznavaoci prilika u Bundeswehru navode da je za približavanje pojedinih vojnika neonacističkoj ideologiji krivo ukidanje služenja vojnog roka. „Bundeswehru sada nedostaju ´sasvim obični građani´, kritikuje Michael Wolffsohn, nekadašnji istoričar u Bundeswehrovoj akademiji u Münchenu. Sada ekstremističko ljudstvo se jednostavno priključuje Bundeswehru. Na to ih privlači besplatna obuka za rukovanje oružjem: „liričari ne idu dobrovoljno u vojsku".  Ukidanje obaveznog služenja vojnog roka je ukinula njemačka kancelarka Angela Merkel 2011. godine.