"Hrvatska se ne smije miješati u politiku BiH"
6. decembar 2018
"Duboko smo zabrinuti kontinuiranim miješanjem Hrvatske u političku situaciju u BiH, što se", kako su u otvorenom pismu napisala tri bivša visoka predstavnika „vidi u nedavnim pokušajima predstavnika hrvatske vlade da ospore legitimnost izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH".
Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl Bildt se pri tom pozivaju na pogrešne interpretacije vladajuće partije u Hrvatskoj - HDZ-a i istoimene partije susjedne države BiH (HDZ BiH) u pogledu presude Ustavnog suda BiH iz 2016. u pogledu izmjena Izbornog zakona, koja je poznata kao „slučaj Ljubić".
„Odluka Ustavnog suda BiH odnosi se na Dom naroda Federacije BiH a ne na izbor članova Predsjedništva", konstatuju u otvorenom pismu visoki predstavnici i dodaju: „Ovakav narativ u predmetu Ljubić koristi se kao argumenat protiv legitimno izabranog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića". Oni kažu kako predstavnici HDZ-a Hrvatske skupa sa Draganom Čovićem, liderom HDZ BiH tvrde da je izbor Komšića nelegitiman i neustavan. Međutim, kako ističu, „niti u Ustavu BiH niti u Izbornom zakonu BiH ne piše da članove Predsjedništva moraju birati birači koji dolaze iz sopstvenog naroda."
Visoki predstavnici ovim su pojasnili da zakon ne nalaže da članove Predsjedništva, koji se biraju u Federaciji, moraju izabrati tako da Hrvati biraju hrvatskog člana a Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva. „Naprotiv" ,tvrde bivši visoki predstavnici, „Izborni zakon koji se odnosi na izbor Predsjedništva BiH u Federaciji omogućuje tzv. „cross-voting mehanizam."
To upravo znači da predstavnici svakog konstitutivnog naroda smiju za članove Predsjedništva birati predstavnike drugih naroda.
Christian Schwarz-Schilling, Paddy Ashdown i Carl ukazuju da je u poslijeratnoj BiH to važan put za forsiranje umjerenih snaga i kandidata, kako bi se brinuli ne samo o svojojoj etničkoj grupi već o svim građanima BiH.
Visoki predstavnici u svom otvorenom pismu podsjećaju i da je Dragan Čović na mjesto člana Predsjedništva ispred hrvatskog naroda već dva puta biran po istom zakonu koji sada osporava i to u periodu od 2002-2005. i u periodu od 2014. do 2018.
BiH mora biti kohezivna i funkcionalna država
Stoga je od izuzetne važnosti, rezimiraju bivši visoki predstavnici u BiH, da EU sa sastanka Vijeća za vanjsko-političke poslove, koji treba da se održi u decembru pošalje jasnu poruku bosanskohercegovačkim strankama i svim stranama izvan zemlje koji se miješaju u unutrašnje poslove BiH, da bi reforma Izbornog zakona trebala da od BiH napravi kohezivnu i funkcionalnu državu a ne državu koja će biti podijeljena po etničkim linijama. Oni od visoke predstavnice Mogherini traže i da se bh vlastima poruči da je prioritet formiranje vlade BiH ali i da se jasno kaže da su granice BiH nepromjenjive i da se Hrvatska ne bi smjela miješati u unutrašnje poslove BiH.
Visoki predstavnici ujedno pozivaju EU da što prije da svoje mišljenje o zahtjevu BiH za status kandidata na putu ka EU. Traže da Evropska komisija naglasi važnost prava svih građana kao pojedinaca i podstakne političare u BiH da ubrzano rade na unapređenju tih prava kako bi ubrzali proces učlanjenja BiH u EU.
Carl Bildt bio je prvi visoki predstavnik u BiH od 1995 do 1997, Ashdown 2002 - 2006 und Schwarz Schilling von 2006 bis 2007 (17 mjeseci).
Prethodno su izjave Christiana Schwarz-Schillinga, u kojima je u izjavi za DW osudio izjave zastupnice HDZ-a Hrvatske u vanjsko političkom odboru Evropskog parlamenta Željane Zovko, da su Erdogan i Islamska zajednica BiH uticali na izbore a posebno na izbor hrvatskog člana Predsjedništva Komšića kao i da je njegov izbor, čime se ugrožavaju prava Hrvata, nelegitiman digle prašinu u regionu. Schwarz Schilling, bivši njemački ministar u vladi Helmuta Kohla koji je 10 godina bio i međunarodni medijator za BiH i upoznao situaciju u velikom broju opština u BiH je rekao da se iza ovih izjava krije nacionalizam i jasna namjera za stvaranjem trećeg entiteta.
U međuvremenu je stiglo saopštenje hrvatske zastupnice u Evropskom parlamentu Željane Zovko, u kojem se kaže da je na današnjoj (6.12.2018.) sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojen izvještaj Komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2018. godinu koje poziva na implementaciju ključnih ustavnih, izbornih i politički reformi s ciljem postizanja napretka po pitanju EU integracija.
U izvješće o BiH, kako se dalje kaže u saopštenju zastupnice Zovko, uključeni su i njeni "amandmani kojima poziva na donošenje Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda te na popunu Doma naroda Federacije sukladno odluci suda, pritom spominjući i izjave Visoke predstavnice i potpredsjednice Europske komisije Federice Mogherini i povjerenika Hahna."
Zovko je upozorila na važnost postizanja kompromisa u formiranju vlasti, koja će održavati načelo "legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda". Po pitanju problema legitimne zastupljenosti triju konstitutivnih naroda, Zovko je "naglasila važnost implementacije niza reformi, koja uključuje izmjenu Izbornog zakona sukladno odlukama Ustavnog suda, kako bi se Bosna i Hercegovina preobrazila u potpuno učinkovitu i funkcionalnu državu".