Još nema rješenja za Izborni zakon BiH
25. maj 2018
Ni nakon trodnevnih razgovora koje su eksperti Venecijanske komisije u glavnom gradu BiH vodili sa predstavnicima političkih partija iz oba bh. entiteta, Centralne izborne komisije (CIK), Ustavnog suda i Parlamenta, nema naznaka da bi pitanje izmjena Izbornog zakona uskoro moglo biti riješeno. Konstatirano je tek da je „sužen krug“ spornih pitanja, a problem se, prema riječima potpredsjednika Stranke demokratske akcije Šefika Džaferovića, sveo na federalni Dom naroda i popunjavanje delegata u tom domu. Suština problema oko izmjena Izbornog zakona i dalje je sukob dva koncepta – građanskog i etnonacionalnog.
Doktor političkih nauka Slaven Kovačević ukazuje na ključne elmente koji određuju krizu oko izmjena Izbornog zakona. „Prvi važan element odnosi se na to da je u dijelu javnosti BiH već izvjesno vrijeme prisutno promišljanje da pojam 'konstitutivni narodi', iako u zvaničnoj verziji Ustava BiH piše termin 'konstituentni narodi' što je potpuno drugačija pravna dimenzija, daje veća prava tim konstituentim elementima od onih koji to nisu. To je potpuno pogrešno."
„Sporazumom iz Daytona određeno je tačno pet ustavotvornih elemenata: Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Ostali i građani BiH, što je izvorna ideja iz tog sporazuma – da BiH bude uređena kao balans između ento-nacionalnog i građanskog koncepta. Svako razmišljanje da 'konstituentnim narodima' treba dati veća prava je netačno, što je u više navrata potvrdio Evropski sud za ljudska prava iz Strassbourga utvrđujući postojanje sistemske diskriminacije u BiH i nalažući okončanje prakse da konstituentni narodi trebaju mati veća prava od građana. Individualna građanska prava moraju biti osigurana“, ističe Kovačević.
Manipulacije dejtonskim kategorijama
Naš sagovornik upozorava kako se političkim manipulacijama kroz insistiranje na 'konstituentnim narodima' želi postići takav izborni sistem koji neće uvažavati osnovne evropske izborne standarde. „Naprotiv, nastoji se utvrditi izborni sistem u kojem građani ne mogu birati svoje političke predstavnike nego se taj demokratski princip pokušava prebaciti na narode, čime bi etno-centrične političke stranke imale mnogo povoljniji položaj u izborima."
„Time bi pali u vodu svi moderni demokratski principi radi 'legitimnog predstavljanja' naroda. Zapad, posebno Evropska unija, mora se opredijeliti hoće li u BiH podržati vlastite, evropske izborne i demokratske standarde ili će dozvoliti primjenu političkih doktrina iz totalitarnih režima“, kaže Kovačević.
Nakon posjete eksperata iz Venecijanske komisije u vezi pravne pomoći oko izmjena Izbornog zakona, iskazan je stav da se ovaj problem može riješiti u Federaciji BiH, mada se Hrvatska demokratska zajednica BiH ne slaže s tim mišljenjem.
Ključ rješenja je u Federaciji BiH
„Tačno je da se ovo pitanje može riješiti u Federaciji BiH, jer je Ustavni sud BiH po apelaciji Bože Ljubića donio djelimičnu odluku, odbacivši dio apelacije koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Nakon što je Ustavni sud BiH pojedine odredbe Izbornog zakona stavio van snage, preostali dio jasno kaže u članu 10.9, da Parlament FBiH svake četiri godine utvrđuje broj izbornih jedinica i način raspodjele mandata, što u prethodnih 22 godine nije niti jednom učinjeno. Takav princip CIK već primjenjuje, tako što provodi Izborni zakon bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Taj zakon koji nije u skladu sa Izbornim zakonom BiH, ali ga CIK svakako provodi."
„Dakle, to pitanje može biti jako jednostavno riješeno donošenjem odgovarajućeg zakona u Parlamentu FBiH, kojeg CIK mora provoditi. Pravni osnov za tako nešto je važeći Ustav FBiH, koji jasno kaže da se do konačne primijene Anexa VII Daytonskog sporazuma, odnosno povratka svih protjeranih u svoje prijeratne domove, primijenjuje popis iz 1991. godine, kako se nekim zakonom ne bi legalizirali rezultat genocida, ratnih zločina i etničkog čišćenja. Zato je jako važno da se koristi važeći Ustav FBiH i da se na temelju toga u Parlamentu FBiH donese odgovarajući zakon kojim će se utvrditi način raspoređivanja u Dom naroda FBiH, čime bi ovo složeno pitanje barem privremeno bilo riješeno", kaže sagovornik Deutsche Wellea.
Dr. Kovačević se nada da će eksperti Venecijanske komisije, koji početkom juna ponovo dolaze u BiH, učiniti ono što im je i svrha – pomoći u složenim pravnim pitanjima vodeći računa o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda svih građana i to na individualnom nivou, kako to nalažu evropski izborni principi i standardi. On, također, upozorava da bi presadan u ovom slučaju produbio krizu u BiH, dok bi posljedice trpjela i Evropska unija.