Sankcionisana umjetnost oligarha

Njihova imena su Genadij Timčenko, Vladimir Potanin, Pjotr ​​Olegovič Aven ili Roman Abramovič. Mnogi ruski oligarsi i superbogati koji se smatraju prijateljima ruskog predsjednika Vladimira Putina imaju jednu zajedničku stvar: nalaze se na listama sankcija Zapada kao reakcija na ruski napad na Ukrajinu.

Četiri procenta od oko 2.200 milijardera i dodatna dva procenta superbogataša sa imovinom većom od 50 miliona američkih dolara u 2020. bili su Rusi, stoji u najnovijem izvještaju o tržištu umjetnina Art Basel-a i UBS banke.

Obogativši se nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih, oni su ubrzo bili rado viđeni gosti na sajmovima umjetnosti u Baselu, Tokiju i New Yorku. Ili su se našli na popisu važnih kupaca aukcijskih kuća. Neki su bukvalno razbacivali novac oko sebe, ukrašavajući svoje novo bogatstvo skupim trofejnim umjetninama.

Oligarsi se dobrovoljno povlače

No, sada je dio njihove imovine u inostranstvu zamrznut. U Londonu se, na primjer, vlasnik FC Chelsea Roman Abramovič morao odreći kontrole nad svojim fudbalskim klubom. Drugima prijeti, možda čak i ozbiljnije, gubitak društvenog priznanja: Olegovič Aven, šef Alfa grupe, najveće ruske komercijalne banke, izgubio je mjesto u upravnom odboru londonske Kraljevske akademije. Institut je odbio donaciju od Avena za tekuću izložbu Francisa Bacona na Kraljevskoj akademiji. U Guggenheim muzeju u Njujorku Vladimir Potanin je napustio vrhovno savjetodavno tijelo te institucije. Privatno finansiranom Guggenheimu nedostajaće njegov novac.

Oni kupuju ono što ima status i reputaciju: sa svojim milionima, ruski oligarsi su godinama stekli uticaj u svijetu umjetnosti i oblikovali globalno umjetničko tržište.

Abramovič je tako pisao istoriju tržišta umjetnina kada je 2008. godine, nekoliko mjeseci prije nego što su Lehman Brothers bankrotirali, kupio triptih Francisa Bacona od aukcijske kuće Sotheby's za tada rekordnu sumu od 86,3 miliona dolara - i skoro istovremeno sliku Luciana Freuda od Christie's-a za 33,6 dolara miliona dolara. Godine 2006. Borisu Ivanšviliju, koji se 2011. godine odrekao ruskog državljanstva, Sotheby's je prodao djelo Pabla Picassa "Dora Maar au chat" za 95,2 miliona dolara.

Nejasno je koliki su udio oligarsi imali na posljednjim martovskim aukcijama u Londonu. Aukcijske kuće se o tome ne oglašavaju. Ono što je sigurno je da izuzetno bogati u Rusiji imaju značajne udjele u vrijednosti ulaganja u umjetnička djela. Mnogo toga je vjerovatno van zemlje, ponajprije u carinskim skladištima u Švajcarskoj, Lihtenštajnu ili Luksemburgu, na primjer. "Ono što se tamo nalazi je velika tajna", navodi  Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), "kao i mnoge toga u netransparentnim i diskretnim poslovima sa umjetninama."

Američki Kongres otkrio ponašanje na tržištu umjetnosti

Uprkos sankcijama, moguće je prebaciti milione u trgovinu umjetninama, kako je još 2020. otkriveno u izvještaju američkog Kongresa. Snalažljivi oligarsi su za takve poduhvate koristili kompanije registrovane u poreskim oazama, vršene su offshore transakcije ili su se skrivali iza drugih osoba koje su djelovale u njihovom interesu. Tržište umjetnina je, prema američkom izvještaju, "najveće neregulisano tržište u Sjedinjenim Američkim Državama". Američki, ali i evropski zakonodavci su tada pooštrili pravila usmjerena protiv pranja novca. Od tada se primjenjuje tzv. princip "Know Your Customer" (KYC), provjera identiteta kupca.

Osim provjere identiteta i likvidnosti, KYC procedura u Christie's-u fokusira se na permanentno upoređivanje sa postojećim sankcionim listama, što se provodi i u Sotheby's-u, te u aukcijskoj kući Phillips, koja je u ruskom vlasništvu. Pravni odjeli rade bez problema. Iz Sotheby's-a, koji, kao i Christie's i Phillips, ima svoje predstavništvo u Moskvi, kažu: "Pomno pratimo razvoj događaja u vezi sa sankcionim listama i poštovaćemo sve važeće propise." Slična uvjerenja iznio je i šef Christie's-a Dirk Boll.

To je svakako i u interesu aukcijskih kuća. U suprotnom bi se mogle suočiti s gubitkom imidža ili kaznama. Berlinska aukcijska kuća Grisebach za sada želi odustati od ruskih kupaca i tako poslati "oštar signal solidarnosti s Ukrajinom", izjavila je za FAZ njena generalna direktorica Diandra Donecker. Ipak, da li je to dovoljno da se sankcije ne zaobiđu?

Sankcije nisu prepreka za poslove s umjetninama

Kontraprimjer su dali Boris Rotenberg, Putinov prijatelj iz djetinjstva, i njegov brat Arkadij Rotenberg, vlasnik SMP grupe, najveće kompanije za izgradnju gasovoda u Rusiji i ključnog izvođača radova za rusku energetsku kompaniju Gazprom. Braća su već bila sankcionisana 2014. nakon ruske okupacije Krima. To nije zaustavilo njihovu strast za posjedovanjem umjetničkih djela, kako je 2017. godine otkriveno u  "Panama Papers": oni su za 7,5 miliona dolara prodali Magritteovu sliku "La Poitrine", kako je nedavno podsjetio trgovački časopis "The Art Newspaper".

Koliko će međunarodno tržište umjetninama, uprkos svim sankcijama, i dalje imati koristi od Rotenbergovih i Avenovih, Potaninovih, Timčenka ili Abramoviča, teško se može procijeniti. Dokumentacija o poslovima s umjetninama na aukcijama i u galerijama je previše nepotpuna, a posebno u diskretnim privatnim prodajama. Pa ipak, svijet umjetnosti će vjerovatno pratiti da li će se prepoznatljiva "Trophy Art" iz vlasništva oligarha pojaviti na tržištu tokom predstojećih proljetnih aukcija u New Yorku. Što se tiče Londona, Christie's, Sotheby's i Bonhams već su otkazali aukcije ruske umjetnosti planirane za juni.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu